 tatamata napisao:
Sjajan filmić, šteta što ne sadrži mjerenja rising time-a pojačala. Meni nekako jedno od važnijih pokazatelja mogućnosti pojačala.
|
Slew rate se kao ni jedan drugi mjerni podatak nebi trebao gledati kao zasebni podatak gledan izvan kontektsa, kao pokazatelj necega suvislog, kao ni rise time ili thd primjerice, i naravno ovisi o uvjetima mjerenja.
Rise time je pokazatelj brzine reakcije sklopa pojačala na pojavu napona na ulazu vs. pojavu pojačanog napona na izlazu sklopa. Znaci brzina reakcije sklopa ukupno mjereno u vremenu. Ako ne znamo i ne razumijemo kako uvjeti mjerenja mogu utjecati na taj broj, on postaje besmislen. Recimo kakvo i koliko opterecenje utjece na taj broj. Dali je on mjeren bez opterecenja ili sa opterecenjem i kakvim jer i ono mijenja vrijeme reakcije, recimo na vecem opterecenju to se vrijeme može drasticno produziti . Jednako vazan je i settling time (vrijeme smirenja) podatak, koji također mogu promjeniti uvjeti tereta.
Rise time pokazuje brzinu reakcije sklopa kod pojave signala, a settling time koliko sklopu treba da se umiri kod nestanka signala, a oba mogu biti jedan drugom suprotnost jer sklopu koji brzo reagira na pojavu može duze trebati da se smiri, sve ovisi o doziranju potrebnih kompenzacija za stabilan rad, koja na kraju sprecava i pojavu nezeljenih oscilacija. Oba se vremena mogu drasticno pogorsati ovisno o teretu, što može urokovati nestabilnost sklopa.
Slew rate je matematicka derivacija rise timea, vidite da se navode naponi od 260, 350V/uS, naponi koje ta pojačal niti ne postizu na izlazu, sto znaci da nisu mogli biti izmjereni nego su matematicki izracunati brojevi.
Potreba za nekim slew rate brojem mijenja se ovisno o potrebnom peak-to-peak naponu, odnosnu snazi pojačala vs maksimalna zeljena prenosna frekvencija.
Neda mi se dalje, no htio sam samo nakutnuti koliko je komplicirana korelacija svih ovih brojeva i termina.
Od krajnih brojeva je vazniji dobar balans ponasanja nekog sklopa nego jedan ili dva broja.
THD recimo je jedan broj koji ništa ne govori o stvarnom odnosu i fazi parnih i neparnih harmoničkih višekratnika koje neko pojačalo ili bilo što proizvede, a to puuno više govori o zvuku nego sam jednostavan THD broj, i nacin na koji se do njega doslo u sklopu.
Ako smijem, refreshao sam primjerice više AU919 pojačala i duze vrijeme posjedovao jedno.
Uglavnom, ima snage, kontrole, brzine i rezolucije, ali fali pitkosti, nijansiranja i emocije, hladniji timbar ,ne uvlači i ne stvara atmosferu koliko bi ja poželio. Onako tvrđe rokesko pojačalo.
Primjerice Sony TA-F808 je bio puno bolji u iznošenju atmosfere, pozornice, boje insrtumenata, osjecaja stvarnog događaja ispred tebe, ali je bio nešto manje odlucan u dinamici i bas podrucju.
Editirao Gašo - 04.rujan.2019 u 16:03
|
Opcije teme
Opcije posta
Pohvala (0)
