Ispiši stranicu | Close Window

izvor direktno u amp ili sa preampom

Web: Audiofil - feel the sound -
Kategorija: Hi-Fi
Ime foruma: Audio komponente
Opis foruma: Problemi, pitanja, preporuke ...
URL: Http://www.audiofil.net/forum/forum_posts.asp?TID=14669
Datum ispisa: 20.rujan.2017 u 04:00
Verzija Softwarea: Web Wiz Forums 11.10 - http://www.webwizforums.com


Tema: izvor direktno u amp ili sa preampom
Objavio: alexatpos
Tema:: izvor direktno u amp ili sa preampom
Datum objave: 07.lipanj.2017 u 19:05
Posto smo u Puccini temi par puta spominjali i citali o razlicitim iskustvima i vjerovanjima o nacinima spajanja izvora sa ili bez preampa, okrenuo sam se Audiogonu kao uglavnom najboljem izvoru informcija, gdje se ne citaju samo brojna misljenja konzumenata vec i konstruktora.

U ne previse dugoj raspravi, nakon nekolicine postova, ukljucio se covjek koji stoji iza Atmasphere branda, a citirani su i Pass te tip iz PS Audia. Iako su prisutna i razlicita misljenja, cini mi se kako njihovi navodi daju posebnu tezinu.

Svakako interesantno, a meni opet sitna zadovoljstina, jer cini se kako ipak za sve postoji tehnicko objasnjenje, koje neki od 'nasih' samoprolasenih 'strucnjaka' jos nisu procitali ili naucili...

Krhko je znanje...evo link cijele rasprave, od 12.posta stvari se polako razjasnjavaju....

https://forum.audiogon.com/discussions/why-preamp-helps" rel="nofollow - https://forum.audiogon.com/discussions/why-preamp-helps

     



Odgovori:
Objavio: vdem
Datum objave: 07.lipanj.2017 u 21:17
Meni je sasvim normalno da se mistificira situacija... kada je pitanje u osnovi neispravno.
 
Stvar je da se to ne može generalizirati. Što je bolje ovisi o konkretnim uređajima. Neka kombinacija izvora i ampa će bolje svirati bez preampa, druga dva uređaja će biti bolja sa pasivom, a treća kombinacija će biti bolja sa aktivom.
 
Svaki uređaj je različito konstruiran... i nema pravila ni generalizacije. Čak ni oslanjanje na statistički veći broj jednog ili drugog (ili trećeg - pasiva) odgovora... ne pomaže.
 
Mogli bi reći da kao što postoji zvučna sinergija uređaja... postoje i tehnička "sinergija", nešto kao minimalni preduvjeti za ispravan rad i povezivost različitih uređaja.
 


-------------


Objavio: Dorian
Datum objave: 07.lipanj.2017 u 23:26
Kao i u vecini stvari nema smisla generalizirat,no jedno je sigurno,kad je slusaona 100+m2 i ekipa voli osjetiti mjuzu pa se kao kod mene slusa zestoko odvrnuto,bez preampa je to mlaka juha,prakticki neslusljivo

-------------
BHK Signature Pre,BHK Stereo 250PA,E.Sound Cd-e5 Reference,Dynaudio DIY,Hitachi FT-007


Objavio: amigo
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 08:57
Možemo zaključiti da bi preamp, za korisnike koji nemaju hrpu izvora, bio suvišan, kad bi digitalna atenuacija bila izvedena jednako dobro kao i u preampu, uključivo rješavanje problema smanjenja rezolucije na manjoj glasnoći, uključivo osjetljivost na "podrhtavanje" itd.

Onda bi zasigurno zvuk bio bolji bez preampa, jer bismo izbacili nekoliko farbača iz lanca.

Vjerujem da su neki DACovi bliže, a drugi dalje od tog cilja, no generalno, nažalost, još uvijek zaostaju za preampima.

Što se tiče odnosa pasivnog i aktivnog preampa, o tome se sve zna. Navodno postoje pasive koje nemaju tipičnih problema s dinamikom, osjetljivosti na impedancije itd. ali su jako skupe.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 08:59
U ovoj temi se navlace oko pasivni vs. aktivni pre, vrlo malo o izvor vs. aktivni pre.

Jedino je atmosfericar napisao nesto suvislo ali ne previse, ostal su klasicni forumasi kojima tehnicka nepotkovanost sluzi za hrpu beskorisnog naklapanja, dakle situacija kao i ovdje.


Objavio: zook
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 10:47
Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

Svakako interesantno, a meni opet sitna zadovoljstina, jer cini se kako ipak za sve postoji tehnicko objasnjenje, koje neki od 'nasih' samoprolasenih 'strucnjaka' jos nisu procitali ili naucili...
 
A ništa, uživaj onda u svojoj sitnoj zadovoljštini, jer krupniju nisi ni zaslužio.
 
Neki od "naših" stručnjaka su i napisali da u njihovom sistemu bolje svira bez preampa, a ti "stručnjaci" su imali i imaju dobre preampove tako da znaju što pišu.
Ti izgleda nisi siguran ili ne znaš šta je bolje jer još nismo pročitali da li kod tebe bolje svira sa ili bez preampa. Diskvalificirao si se svojim neznanjem i pokušajem sprdanja na tuđi račun.
Uostalom ti "naši stručnjaci" nisu samoproglašeni. i znaju više o audio elektronici od svih audiogonskih stručnjaka zajedno.


-------------
đez je limunada




Objavio: amigo
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 10:52
Originalno postano od strane člana: zook zook napisao:

Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

Svakako interesantno, a meni opet sitna zadovoljstina, jer cini se kako ipak za sve postoji tehnicko objasnjenje, koje neki od 'nasih' samoprolasenih 'strucnjaka' jos nisu procitali ili naucili...
 
A ništa, uživaj onda u svojoj sitnoj zadovoljštini, jer krupniju nisi ni zaslužio.
 
Neki od "naših" stručnjaka su i napisali da u njihovom sistemu bolje svira bez preampa, a ti "stručnjaci" su imali i imaju dobre preampove tako da znaju što pišu.
Ti izgleda nisi siguran ili ne znaš šta je bolje jer još nismo pročitali da li kod tebe bolje svira sa ili bez preampa. Diskvalificirao si se svojim neznanjem i pokušajem sprdanja na tuđi račun.
Uostalom ti "naši stručnjaci" nisu samoproglašeni. i znaju više o audio elektronici od svih audiogonskih stručnjaka zajedno.
Na stranu polemički Alexov ton, ali izgleda da sam nešto propustio. Tko je rekao da kod njega svira bolje bez preampa? Koji setup je u pitanju?

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 11:34
Vrlo važno koji, ova dilema ima samo veze o konkretnoj sinergiji elemenata, njihovoj kvaliteti i naravno korisnikovim preferencama.

Nemaju svi DACovi (izvori) jednako kvalitetno složen ni izlazni stupanj, ni samu kontrolu glasnoce u dig domeni.
Nemaju sva pojačala snage jednako ponašanje kao teret na svom ulazu, odnosno ono što vide preampi ili direktni izvori.
Nemaju svi iste slušne preference, ima ljudi koji ne vole što cisci zvuk pa dodaju razne boje.

Kako ne postoji preamp sa nula utjecaja na zvuk, vrlo je moguce da se radi o dofarbavanju po vlastitoj želji.

Postoji jedna činjenica koja daje preampima svrhu, pogotovo ako DAC ili neki drugi izvor daju max recimo 2-2.4V na izlazu. A to su ukupno tiše snimke, koje ako se još slusaju na sustavu koji koristi niskoosjetljive zvučnike, pojačalo snage sa nizim gainom i sve to bude dalje od mjesta slusanja, preampov dodatni gain može dobro doci.

Gain je kao što znamo izraz za naponsko pojačanje, znači ako za neke snimke fali napona a korisnik ne želi mjenjati ostale elemente sustava ili konfiguraciju u prostoru, preamp ima svoju svrhu.


Objavio: Sten
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 11:46
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:


... Postoji jedna činjenica koja daje preampima svrhu, pogotovo ako DAC ili neki drugi izvor daju max recimo 2-2.4V na izlazu. A to su ukupno tiše snimke, koje ako se još slusaju na sustavu koji koristi niskoosjetljive zvučnike, pojačalo snage sa nizim gainom i sve to bude dalje od mjesta slusanja, preampov dodatni gain može dobro doci...
Lako moguće i jedina.


Objavio: Edison
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 11:47
Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

U ne previse dugoj raspravi, nakon nekolicine postova, ukljucio se covjek koji stoji iza Atmasphere branda, a citirani su i Pass te tip iz PS Audia. Iako su prisutna i razlicita misljenja, cini mi se kako njihovi navodi daju posebnu tezinu.


Intervjui, napisi i izjave Nelsona Passa, Ralpha Karstena i Paula McGowana, a dodao bih Vladimira Shushurina i jos neke, poznati su svakom ozbiljnijem samograditelju audio uredjaja. Posto su oni "industrija", sigurno ih znaju i drugi iz te industrije, tj. konkurencija. Ti strucnjaci, uspjesni konstruktori i poslovni ljudi, objasnjavaju tehnicku stranu, a ponekad dodirnu i psiho-akustiku. Koga zanima, moze dosta toga pronaci na webu.

Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

Svakako interesantno, a meni opet sitna zadovoljstina, jer cini se kako ipak za sve postoji tehnicko objasnjenje, koje neki od 'nasih' samoprolasenih 'strucnjaka' jos nisu procitali ili naucili...


Ne znam koji su to samoproglaseni, ali nije ni bitno. Za skoro sve postoji tehnicko objasnjenje. Za neke stvari ga jos uvijek nema, a tu spada i dio naseg hobija.

Dakle, imamo tehnicka objasnjenja/podatke o intenzitetu (naponu) signala i impedancijama spajanih uredjaja. I prema njima je lako utvrditi sto bi bilo ispravno, sto bi bilo bolje. Znaju se odnosi, znaju se pravila, i tu nema nekog spora.

Sljedece, imamo logicno razmisljanje, a to je da manje komponenti u lancu siguno manje "kvari" originalni signal.

I trece, mi nase sisteme slusamo. Slazemo ih prema nekim pravilima i nasim razmisljanjima, dakle koristici tehnicke podatke i logiku izmedju ostalog. Ali, ocjenu donosimo slusanjem, a ne mjerenjima. Mjeriti mozemo, tko ima cime i zna kako, ali to nam nece reci kako ce sto svirati. Bitan nam je dojam kako to sve skupa svira. A tu smo na vrlo subjektivnom polju. Tu logika jako cesto pada u vodu, a prilicno cesto i tehnika... Da li ce nesto svirati bolje, i s cim ili bez cega, ne mozemo znati dok ne probamo, dok ne poslusamo.

Na audiogonskom threadu nije napisano nista vise ni bolje, nego sto je to vec pisano na ovom forumu, u raznim temama, vise puta. Samo su citirani spomenuti cuveni audio konstruktori. To je Gaso u svom postu jako dobro primjetio.
  


Objavio: alexatpos
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 13:48
Originalno postano od strane člana: zook zook napisao:

Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

Svakako interesantno, a meni opet sitna zadovoljstina, jer cini se kako ipak za sve postoji tehnicko objasnjenje, koje neki od 'nasih' samoprolasenih 'strucnjaka' jos nisu procitali ili naucili...
 
A ništa, uživaj onda u svojoj sitnoj zadovoljštini, jer krupniju nisi ni zaslužio.
 
Neki od "naših" stručnjaka su i napisali da u njihovom sistemu bolje svira bez preampa, a ti "stručnjaci" su imali i imaju dobre preampove tako da znaju što pišu.
Ti izgleda nisi siguran ili ne znaš šta je bolje jer još nismo pročitali da li kod tebe bolje svira sa ili bez preampa. Diskvalificirao si se svojim neznanjem i pokušajem sprdanja na tuđi račun.
Uostalom ti "naši stručnjaci" nisu samoproglašeni. i znaju više o audio elektronici od svih audiogonskih stručnjaka zajedno.

Zook, necu ti zamjeriti sto pokusavas 'polemizirati' sa mnom ad hominem, valjda bolje ne znas. 
No, ako nemas sto konkretno reci o temi, barem se nemoj sramotiti nedostatkom osnovne informiranosti, ako vec ne o mojim postovima, onda barem u ovima koji su ti navedeni.
Procitaj, nece boljeti, a moze ti samo koristiti....
Ili, barem procitaj Gashin ili Edisonov post prije nego opet bubnes....


Objavio: alexatpos
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 13:59
Originalno postano od strane člana: Edison Edison napisao:

Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

U ne previse dugoj raspravi, nakon nekolicine postova, ukljucio se covjek koji stoji iza Atmasphere branda, a citirani su i Pass te tip iz PS Audia. Iako su prisutna i razlicita misljenja, cini mi se kako njihovi navodi daju posebnu tezinu.


Intervjui, napisi i izjave Nelsona Passa, Ralpha Karstena i Paula McGowana, a dodao bih Vladimira Shushurina i jos neke, poznati su svakom ozbiljnijem samograditelju audio uredjaja. Posto su oni "industrija", sigurno ih znaju i drugi iz te industrije, tj. konkurencija. Ti strucnjaci, uspjesni konstruktori i poslovni ljudi, objasnjavaju tehnicku stranu, a ponekad dodirnu i psiho-akustiku. Koga zanima, moze dosta toga pronaci na webu.

Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

Svakako interesantno, a meni opet sitna zadovoljstina, jer cini se kako ipak za sve postoji tehnicko objasnjenje, koje neki od 'nasih' samoprolasenih 'strucnjaka' jos nisu procitali ili naucili...


Ne znam koji su to samoproglaseni, ali nije ni bitno. Za skoro sve postoji tehnicko objasnjenje. Za neke stvari ga jos uvijek nema, a tu spada i dio naseg hobija.

Dakle, imamo tehnicka objasnjenja/podatke o intenzitetu (naponu) signala i impedancijama spajanih uredjaja. I prema njima je lako utvrditi sto bi bilo ispravno, sto bi bilo bolje. Znaju se odnosi, znaju se pravila, i tu nema nekog spora.

Sljedece, imamo logicno razmisljanje, a to je da manje komponenti u lancu siguno manje "kvari" originalni signal.

I trece, mi nase sisteme slusamo. Slazemo ih prema nekim pravilima i nasim razmisljanjima, dakle koristici tehnicke podatke i logiku izmedju ostalog. Ali, ocjenu donosimo slusanjem, a ne mjerenjima. Mjeriti mozemo, tko ima cime i zna kako, ali to nam nece reci kako ce sto svirati. Bitan nam je dojam kako to sve skupa svira. A tu smo na vrlo subjektivnom polju. Tu logika jako cesto pada u vodu, a prilicno cesto i tehnika... Da li ce nesto svirati bolje, i s cim ili bez cega, ne mozemo znati dok ne probamo, dok ne poslusamo.

Na audiogonskom threadu nije napisano nista vise ni bolje, nego sto je to vec pisano na ovom forumu, u raznim temama, vise puta. Samo su citirani spomenuti cuveni audio konstruktori. To je Gaso u svom postu jako dobro primjetio.
  

Karsten, Atmasphere, a i ova spomenuta dvojka, barem kako ih ja citam, prilicno nedvosmisleno ukazuju na neke cinjenice.
Naravno kako je konacni odabir stvar ukusa ili izbora svakog pojedinca, te izmedju ostalog svakako i financijskih mogucnosti ili ogranicenja.

No, razlog zbog kojeg sam napisao ovaj post je upravo taj sto mi se cini kako se ovdje pokusavaju provuci nekakve 'dogme' koje nisu utemeljene na tehnickom znanju, vec na pseudo uvjerenjima.
U tom kontekstu je i prilozena ta omanja rasprava sa audiogona...

Moje skromno iskustvo, sa opremom koju sam imao, u odredjenom novcanom razredu je svakako u korist preampa.
Cini mi se (dopustam mogucnost kako nije uvijek tako) kako je u pitanju samo izbor koji preamp (bolji, vjerojatno i skuplji?) a ne 'sa ili bez' preampa...


Objavio: Edison
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 15:36
Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

No, razlog zbog kojeg sam napisao ovaj post je upravo taj sto mi se cini kako se ovdje pokusavaju provuci nekakve 'dogme' koje nisu utemeljene na tehnickom znanju, vec na pseudo uvjerenjima.


Dogmama smo, nazalost, svi podlozni. Stvaramo ih sami na osnovu vlastitog iskustva s uredjajima i rezultirajucim zvukom, ili ih preuzimamo preko clanaka, foruma, reklama proizvodjaca... U hi-fiju su dogme dio lokalnog folklora, rekli bi, nematerijalna  bastina...  mig

Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:

Moje skromno iskustvo, sa opremom koju sam imao, u odredjenom novcanom razredu je svakako u korist preampa.
Cini mi se (dopustam mogucnost kako nije uvijek tako) kako je u pitanju samo izbor koji preamp (bolji, vjerojatno i skuplji?) a ne 'sa ili bez' preampa...


OK, tvoje iskustvo s tvojom opremom je u ovom slucaju najvaznije, i tebi jedino bitno. Probao si, i utvrdio sto ti je bolje. Valjda je tako probao i onaj drugi, kojem je bilo bolje bez preampa. Pitanje je ipak "sa" ili "bez", a ne koji preamp, iako je bitno i koji. Sve zavisi od uredjaja koji se spajaju.

Evo mog iskustva: imam vise pojacala i pretpojacala, uglavnom vlastite samogradnje, mada ima i nesto tvornickih uredjaja. Imam i jedno PS-Audio pretpojacalo koje moze raditi kao pretpojacalo i kao pasivni uredjaj (koristi se samo preklopnik ulaza i potenciometar). Znaci moze raditi i kao tzv. pasivni preamp, a normalno radi kao klasicni aktivni preamp. S tim uredjajem mi je lako probati s raznim izlaznim pojacalima, sto bolje odgovara, pasiva ili pretpojacalo. Najcesce je to pretpojaclo. No nije uvijek.

Sto su tranzistorski integrirci u biti? Izlazna pojacala s potenciometrom na ulazu. Imaju veliki gain i ne treba im dodatno pretpojacalo pa su pasivni dio za regulaciju glasnoce (potenciometar) stavili u istu kutiju. Kod cjevnih integriraca je isti slucaj, samo sto se tamo koristi potenciometar veceg otpora jer je ulazna impedancija cijevi visoka, i takav potenciometar manje opterecuje izvor.

U biti su dvije funkcije preampa (biranje ulaza cemo ovdje zanemaritit). Prvo je regulacija glasnoce, a drugo prilagodba impedancija. Ovo drugo je vrlo bitno, i moze jako utjecati na zvuk, i bas zbog toga se kabeli toliko "cuju".

Izvor - pretpojacalo - pojacalo: treba samo vidjeti kako je raspredjen gain (pojacanje) i kakve su ulazno/izlazne impedancije. Onda je malo lakse nesto zakljuciti. No u praksi je ovdje previse kombinacija, i nema univerzalnog odgovora niti postavke.
   


Objavio: alexatpos
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 18:24
Mozda sam previdio kakav slican post ovdje,( odnos izmedju izvora i kabela ako se spaja direktno svakako nisam procitao)) u zadnjih nekoliko godina,no nacin i cinjenice koje Kirsten (atmaspher) iznosi cine stvari puno razumljivijim, za laike poput mene. 

Takodjer, zanimljivo je citati kako on i nedostatak basa kao posljedicu odnosa izvor-kabel opisuje kao 'koloraciju' (za razliku od cini mi se uvrijezenog stava ovdje kako 'koloracija' uvijek znaci 'visak' neceg.

Njegova pisanja na jedan nacin potvrdjuju moje iskustvo, sa opremom koju sam slusao, naravno, jer tonski nije bilo razlike, no imam osjecaj kako upravo po pitanju 'propusnosti' nesto nedostaje bez preampa, tj, dio zvucne slike koje rekreira prostornost pozornice je manje izrazen, kako sa Burmester om, tako i sa DCS i Arc om.

Lakonski zaključci i ponavljanje mantri kako je manje vise i slicno, a istovremeno nepoznavanje (ili neizricanje) problematike koju uzrokuje drugaciji pristup mi se nikad nije dopadalo

Svakako zakljucak svatko donosi po svom iskustvu, no dobro je zaista znati zasto se neke pojave desavaju.



Objavio: Gašo
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 18:50
Koloracija=Izoblicenje

Izoblicenje je kao što rijec kaze, svaka izmjena, degradacija signala, u svijetu audiofila signala predloška, snimke, glazbenog materijala.


Objavio: amigo
Datum objave: 08.lipanj.2017 u 22:01
Još uvijek mi ne odgovoriste kod koga DAC bez preampa radi bolje od DAC-a i preampa i koji su uređaji u pitanju?

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: tomislav1
Datum objave: 09.lipanj.2017 u 02:05
Appi je iznio svoj stav. 

Kod mene je svojevremeno Wadia581se radila bolje direktno na Gamut D200Mk2 nego preko Audio Research LS16MK2. Mogao je tu svakako biti i bitno bolji preamp no u tom trenu nije bio. No samo u regulaciji glasnoće iznad pola. Wadia regulira glasnoću 0-100. Od 50-100 nema gubitka rezolucije no to nije dovoljno stišavanje za večernje slušanje tako da ipak kompromis i preamp u sustavu a i trebalo mi je više izvora tada.


-------------
http://www.audiofil.net/klub/


Objavio: Gašo
Datum objave: 09.lipanj.2017 u 07:47
Originalno postano od strane člana: amigo amigo napisao:

Još uvijek mi ne odgovoriste kod koga DAC bez preampa radi bolje od DAC-a i preampa i koji su uređaji u pitanju?
Zasto je to vazno?
Trebalo je onda postaviti formu za glasanje(bilo jednom) da izvucemo pravdu statistikom.

Evo kod mene je u prosjeku bolje bez preampa, ako neiđe nesto izuzetno neutralno onda je vrlo slicno, ako ne zvuk odšece od neutrale.
Nikad nisam dozivio da premp poboljša stanje.


Objavio: amigo
Datum objave: 09.lipanj.2017 u 08:39
@ Tomislav: Appy je iznio stav, a ne svjedočenje. Meni svjedočenje mnogo više vrijedi od stava, naročito ako poznajem toga tko je posvjedočio, kao sada tebe.

@ Gašo: Ne radi se o glasovanju. Zaključili smo da, u slučaju da DAC ima kvalitetnu atenuaciju i dovoljno snage, kao i da se poklope impedancije, moglo biti da zvuk bude bolji bez preampa. U drugim slučajevima u pravilu zvuk je bolji s preampom.
Ako je tome tako, preostaje samo da se, poštivanjem osnovnih pravila (odnos ulazne i izlazne impedancije itd.), ali i obavezno isprobavanjem različitih kombinacija, sazna koje kombinacije su dobitne.

Kod mene npr. BADA zvuči bolje kad zvuk atenuira moj integrirac, prema mojem, subjektivnom mišljenju.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 09.lipanj.2017 u 09:39
I dalje nece biti zakljucka, makar se ovo proteglo na 30 stranica, jer zaklucka nema.

U tvom slucaju, interni potenciometar kao i svaki, ponasa kao izvor varijalbilne impedance, ovisno o poziciji glasnoce, dok je direkt izvor relativno linearan i podosta niše impedance.
U prevodu interni pot može zvučati nježnije je uz ulazni kapacitet i ostale pojave koje ukupno cine impedancu (Impedanca nije samo cisti omski otpor), u suradnji s visokim izlaznim otporom potenciometra (u podrucju normalne do više glasnoce) distorziraju signal, zaobljuju tranzijente i sl...


Objavio: Gašo
Datum objave: 09.lipanj.2017 u 09:40
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

I dalje nece biti zakljucka, makar se ovo proteglo na 30 stranica, jer zaklucka nema.

U tvom slucaju, interni potenciometar kao i svaki, ponasa kao izvor varijalbilnog izlaznog otpora, ovisno o poziciji glasnoce, dok je direkt izvor relativno linearan i podosta niže impedance i svakako bolje ganja ulazni stupanj i žicorvlje.
U prevodu interni pot može zvučati nježnije je uz ulazni kapacitet i ostale pojave koje ukupno cine impedancu (Impedanca nije samo cisti omski otpor), u suradnji s visokim izlaznim otporom potenciometra (u podrucju normalne do više glasnoce) distorziraju signal, zaobljuju tranzijente i sl...


Objavio: amigo
Datum objave: 12.lipanj.2017 u 10:56
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

I dalje nece biti zakljucka, makar se ovo proteglo na 30 stranica, jer zaklucka nema.

U tvom slucaju, interni potenciometar kao i svaki, ponasa kao izvor varijalbilnog izlaznog otpora, ovisno o poziciji glasnoce, dok je direkt izvor relativno linearan i podosta niže impedance i svakako bolje ganja ulazni stupanj i žicorvlje.
U prevodu interni pot može zvučati nježnije je uz ulazni kapacitet i ostale pojave koje ukupno cine impedancu (Impedanca nije samo cisti omski otpor), u suradnji s visokim izlaznim otporom potenciometra (u podrucju normalne do više glasnoce) distorziraju signal, zaobljuju tranzijente i sl...
Već prije si mi objasnio značaj potenciometra. Svjestan sam toga da on u određenoj mjeri dodatno uneredi zvuk. I zaista, kad je BADA atenuator, zvuk je nešto čišći, jasniji. No čini mi se da u zvuku ima manje napetosti, kao da su izvođači manje angažirani, kao da sviraju indiferentno. I dubina pozornice čini mi se nešto manjom.
S druge strane, dok je Crossfire atenuator, ima više napetosti koja tjera na slušanje, uzbudljivije je, noga počne davati ritam...
Kad nađem više vremena, dat ću si truda i odslušati što više referentnih snimki na jedan i drugi način i iznijeti detaljniji opis.


-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 12:17
Ja bi rekao da ti se sviđaju dodatna izoblicenja, jer razinu napetosti određuju izvedba(glazbenici), aranzmani pjesama i produkcija a, nikako neka stavka u sustavu.

Referentne snimke mi molim te ne spominji, dobivam osip


Objavio: tatamata
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 13:14
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Ja bi rekao da ti se sviđaju dodatna izoblicenja, jer razinu napetosti određuju izvedba(glazbenici), aranzmani pjesama i produkcija a, nikako neka stavka u sustavu.

Referentne snimke mi molim te ne spominji, dobivam osip
Amigo mi je u zadnji kraj bio sumnjiv, sad se ispostavilo da voli dodatna izobličenja. smijeh2


-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 13:47
Što je tu smiješno?

Kao da svatko moze odgonetnuti dali od pojedinca navedeno "poboljšanje" , nije vrsta dodatnog izoblicenja.
Ljudi vole slusat izblicenja, pa što?

Zanimljivo je, frapantno pace, da seniori u ovom hobiju nisu jos toga svjesni.


Objavio: tatamata
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 13:59
Seniori u ovom hobiju nemaju nikakav kredibilitet. Samo gnoje i metiljaju. Treba ih poterat s foruma.

-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 14:07
Nitko to nije rekao.

Pitanje je jednostavno, što je smijesno u mojoj tvrdnji?


Objavio: zook
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 14:33
Originalno postano od strane člana: tatamata tatamata napisao:

Seniori u ovom hobiju nemaju nikakav kredibilitet. Samo gnoje i metiljaju. Treba ih poterat s foruma.
 
I vozačku dozvolu oduzeti !  haha


-------------
đez je limunada




Objavio: amigo
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 17:55
Originalno postano od strane člana: tatamata tatamata napisao:

Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Ja bi rekao da ti se sviđaju dodatna izoblicenja, jer razinu napetosti određuju izvedba(glazbenici), aranzmani pjesama i produkcija a, nikako neka stavka u sustavu.

Referentne snimke mi molim te ne spominji, dobivam osip

Amigo mi je u zadnji kraj bio sumnjiv, sad se ispostavilo da voli dodatna izobličenja. smijeh2
mi audiofili vjerujemo da zvuk koji je ukupno bolji, ima manje izobličenja.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 18:25
E al u vecini slucajeva to nije tako, i to nema veze dal se nazivas audiofilom ili ti je hobi kuglanje.
Stvar je u tome kako mozak procesira određena izobličenja kod slušanja reprodukcije.

Navodim izoblicenje kao bilo kakavu promjenu izvornog zvučnog vala, ne samo one THDe, IMDe....

Kad bi maknuli odnosno maksimalno umanjili svaku intervenciju na orginalni zvučni val kojeg je pokupio mikrofon(ili više njih), ljudi to u 90% slucajeva nebi ocjenili kao visoku vjernost, pogotovo ne audiofili,

Moramo se pomiriti s cinjenicom da kod reprodukcije, uz glavni signal slusamo i gomilu raznolikih izoblicenja u bezbroj njihovih raznih odnosa i varijanti,  od kojih je vecina generirana jos kod procesa snimanja i obrade, a dobar dio i u našim sustavima i sobama.

Vi mozete vjerovat u što zelite, al zapravo u ovom djelu kojem mozete, uštimavate si donekle kombinaciju izoblicenja koja vam najviše odgovara, ne mora biti uopce da ste ih umanjili.





Objavio: gord
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 19:47
Gašo
 Koji je  po tebi  razlog  da   u jednom  vremenskom periodu  (70-90-tih god.)EQ od neizostavnog dijela hifi lanca  postao "uljez" među audiofilnom populacijom.?
Naime pa zar nije uloga  EQ  fini tuning zvuka  u kućnim uvijetima kad  nismo zadovoljni dobivenim .....a sve je to po meni na tragu  tvojih razmišljanja.

"Vi mozete vjerovat u što zelite, al zapravo u ovom djelu kojem mozete, uštimavate si donekle kombinaciju izoblicenja koja vam najviše odgovara, ne mora biti uopce da ste ih umanjili."


-------------
"Ako prestanem vjerovati u snove,život više neće imati smisla.To je razlog zašto ću i dalje težiti snovima sve dok ne umrem." Soichiro Honda


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 19:58
Razlog je što je Eq zapravo vrlo komplicirana naprava i u principu bi bio vrlo skupa da kvalitetom moze uci u klasu visoke kvalitete, također njegova radna podrucja i ostale kontrole treba namjenski dizajnirati.



Objavio: vdem
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 20:00
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

E al u vecini slucajeva to nije tako, i to nema veze dal se nazivas audiofilom ili ti je hobi kuglanje.
Stvar je u tome kako mozak procesira određena izobličenja kod slušanja reprodukcije.

Navodim izoblicenje kao bilo kakavu promjenu izvornog zvučnog vala, ne samo one THDe, IMDe....

Kad bi maknuli odnosno maksimalno umanjili svaku intervenciju na orginalni zvučni val kojeg je pokupio mikrofon(ili više njih), ljudi to u 90% slucajeva nebi ocjenili kao visoku vjernost, pogotovo ne audiofili,

Moramo se pomiriti s cinjenicom da kod reprodukcije, uz glavni signal slusamo i gomilu raznolikih izoblicenja u bezbroj njihovih raznih odnosa i varijanti,  od kojih je vecina generirana jos kod procesa snimanja i obrade, a dobar dio i u našim sustavima i sobama.

Vi mozete vjerovat u što zelite, al zapravo u ovom djelu kojem mozete, uštimavate si donekle kombinaciju izoblicenja koja vam najviše odgovara, ne mora biti uopce da ste ih umanjili.

 
Kod ovakvih stvari prvo treba svako za sebe odgovoriti na pitanje:
 
Što je to hi-fi hobi ili audiofilija?
 
a) Potraga za što boljim tehničkim parametrima i mjernim rezultatima pojedinačnih komponenti sistema sa svrhom ukupno najtočnijih akustičkih mjerenja u nekom prostoru. Bez obzira na kvalitet slušnog doživljaja?
 
b) Potraga za komponentama koje će dati najuvjerljiviju, najkvalitetniju i najpostojaniju iluziju (stereo sliku) između dva zvučnika. Bez obzira na mjerne rezultate?
 
Nesigurnost i kolebanje između ova dva odgovora... znači da smo u internom konfliktu. To je prvi problem koji svako za sebe treba riješiti.
 


-------------


Objavio: Edison
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 21:14
Originalno postano od strane člana: amigo amigo napisao:

mi audiofili vjerujemo da zvuk koji je ukupno bolji, ima manje izobličenja.


Dobro si rekao "vjeruju". A vjera je cudna stvar. Neki vjernici vjeruju da ce ako pobiju dovolnjo nevjernika za nagradu u raju dobiti 72 djevice... Pa sad ti ne vjeruj...   mig

Vjerovanje da "ukupno bolji zvuk ima manje izoblicenja" je na krivoj osnovi i u biti je pogresno. Gaso je to dobro objasnio. Izoblicenja se mogu vrlo precizno izmjeriti, a "ukupno bolji zvuk" ne, znaci radi se o dvije potpuno razlicite kategorije.

Vec jako dugo se daju napraviti pojacala koja imaju toliko mala izoblicenja da mozemo reci da prakticno nema izoblicenja. Takva pojacala su, izmedju ostalog, potrebna za rad mjernih instrumenata. No takva pojacala s tesko mjerivim izoblicenjima ne sviraju dobro, i nikako ne prolaze kod audiofila. Medjutim, neka pojacala s poprilicnom kolicinom izoblicenja jako dobro kotiraju medju audiofilima.
 


Objavio: Gašo
Datum objave: 19.lipanj.2017 u 22:31
Bitno je kako se doslo do niskih razina izoblicenja i kako se mehanizam koji ih odrzava na niskim razinama ponasa u dinamickim uvjetima.

Kad bi sve bilo stabilno i linearno bez oslanjanja na velike kolicine globalnih korekcija gresaka , koje difinitivno utjecu na vremensku cistocu signala, pojacala s vrlo niskim razinama svih vrsta izoblicenja i vrlo vjerojatno bila nesto najbolje sto ste osluhnuli u zivotu.


Objavio: amigo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 07:17
@ Gašo i Edison: Prvo si odgovorite na Vdemova pitanja. Jasno je da je točan odgovor pod b).

@ Edison: Pojačalo koje ima najmanja izobličenja, sigurno je najbolje pojačalo i sigurno bismo ga svi izabrali. U konkretnom slučaju, pitanje što i kako se mjerilo.


-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 08:31
Amigo, zasto bi si ja odgovorio?

Vdemova pitanja su na mjestu, no fali jos jedno kojeg bi trebalo biti jako svjestan svaki audiofil i koje ne dotvoljava navedeni konflikt.

c) koje sve psihoakusticke efekte mogu imati, i kako slusatelja mogu zavesti i zavarati raznorazne pojave izoblicenja unutar sustava(pa i u snimkama).
Ovo je gotovo krucijalno za svaku daljnju raspravu i za trezveno bavljenje ovim hobijem.
Ne mozete se oslanjati na slusne dojmove ako niste svjesni i ako ne mozete detektirati što je orginal a što je dodano od samog sustava ili nekog njegovog elementa.

Pisao sam vec o tome.
Recimo jedan efekt kad uređaj dodaje jednu perfidnu kolicinu hiss-a, to je izoblicenje koje slusatelji u principu komentiraju kao više zraka, ili duzi sustain. Evo samo jedan primjer da treba biti jako oprezan, svjestan, konceriran i uvjezban.


Objavio: Edison
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 08:38
Originalno postano od strane člana: amigo amigo napisao:

@ Gašo i Edison: Prvo si odgovorite na Vdemova pitanja. Jasno je da je točan odgovor pod b).


Ne moze se sve podijeliti samo u dvije kategorije. Zivot je puno slozeniji od toga. Ako je tocan odgovor pod B, tamo se trazi, kako je navedeno, iluzija. A meni iluzija i tocno ne idu u istu kategoriju.

Originalno postano od strane člana: amigo amigo napisao:

@ Edison: Pojačalo koje ima najmanja izobličenja, sigurno je najbolje pojačalo i sigurno bismo ga svi izabrali. U konkretnom slučaju, pitanje što i kako se mjerilo.


Amigo, mjerila su se iziblicenja, kako se u tehnici mjere izoblicenja. Tko zna neki drugi ili novi nacin, neka patentira.

Bilo je neko Hitachi pojacalo davnih 70-tih ili 80-tih koje je imalo 0,000001% izoblicenja (mozda je bilo i vise nula). To bi trebalo potrazit pa malo "osvjezit" kao sto veli nas dvv.   mig

 


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 08:48
I opet ponavljam, bitno je da ako recimo ima 0.003% thd i imd, da ima stabilan udio harmonika i da se isto ili vrlo slicno ponasa optereceno da generira 0.001W i skoro punu snagu, da su mjerenja što slicnija na 20Hz, 20KHz i svugdje između i u kombinacijama vise signala i sve pod teretom. Također treba biti fazno stabilno i da sve frekve tranzijante odradi u potpuno istom vremenu
Najnerealnije je mjerenje na jednoj frekvenciji i jednoj snazi. Toga nema u glazbi.

Dakle jako je bitno kako se pojacalo ponasa u realnim dinamickim uvjetima, po pitanju generiranja nusprodukata tipa harmonika, intermodulacije, vremenskog kašnjenja....


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 08:54
Dečki... Uređaji koji su mjerno izvrsni, ponajčešće izvrsno i zvuče jer su te dvije stvari u neotuđivo-nedjeljivoj korelaciji. Ne postoji uređaj s hrpetinom distorzije ili koloracije, kako hoćete, koji može biti bliže svetom gralu audija (neutralnosti) od onoga koji mjeri besprijekorno. To vam je, dragi moji, drveno željezo.
A to što neki prljavi uređaji kotiraju kod audiofila govori samo u prilog neprijepornoj činjenici da gro onih koji sebe tako nazivaju nema blage veze što je ispravan zvuk. Pa si lajfstajlerski ugađaju i cijelu aktivnost još nazivaju hobijem. Sve se slaže ko Lego kockice.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 08:57
Ne mora znaciti, ovisno što je i kako mjereno.

To bi vec trebalo biti jasno.

Uho je posebice osjetljivo na vremensku domenu, a to rijetko tko mjeri i daje na uvid.

Evo, nebi vjerovali, u globalu se slazem s Appovom izjavom.


Objavio: tatamata
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 09:47
Mjerenja uređaja koja mogu dati odgovore kako će se nešto ponašati doista postoje i ona nisu kvantna fizika. No iskazana mjerenja proizvođača i njihovi iskazani podaci ne služe ničem drugom doli u reklamne svrhe. To su mjerenja koja ne govore ništa o tome kakav uređaj kupujemo. Prava mjerenja i nedostatke skrivaju kao zmija noge, a mi se onda čudimo što neki uređaj s 2% THD-a svira za klasu bolje od nekog koji ima deklariran thd od 0,0000001 %. Npr neki Pathos od nekog Technicsa. Ljubitelji mjerenja će onda radije optužiti Pathos za farbanje i lifestyle nego priznati da je rise time kod Technicsa pola sekunde.

-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: amigo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 10:01
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

Dečki... Uređaji koji su mjerno izvrsni, ponajčešće izvrsno i zvuče jer su te dvije stvari u neotuđivo-nedjeljivoj korelaciji. Ne postoji uređaj s hrpetinom distorzije ili koloracije, kako hoćete, koji može biti bliže svetom gralu audija (neutralnosti) od onoga koji mjeri besprijekorno. To vam je, dragi moji, drveno željezo.
A to što neki prljavi uređaji kotiraju kod audiofila govori samo u prilog neprijepornoj činjenici da gro onih koji sebe tako nazivaju nema blage veze što je ispravan zvuk. Pa si lajfstajlerski ugađaju i cijelu aktivnost još nazivaju hobijem. Sve se slaže ko Lego kockice.
Slažem se, samo bih dodao ovo što je Gašo napisao o mjerenju, ne može se reći da uređaj nema izobličenja, ako se mjeri npr. samo THD na 1 kHz. Nisam stručnjak za mjerenje, no čini mi se da bi vrednovanje rezultata imalo smisla samo ako postoji mogućnost usporedbe svih mjerenih veličina ulaznog i izlaznog signala.

Ali, imamo i jedan nezaobilazni problem. U stvarnom svijetu svi uređaji izobličuju signal, ali ne na jednak način. Lako je ako postoji značajna razlika u nivou pojedinog mjerenog izobličenja. Međutim, bojim se da bi se pojavili slučajevi izobličenja različitih parametara na različitim uređajima. Primjerice, jedan uređaj može biti idealan u svemu, osim što na nekim frekvencijama zapili drugi harmonik. Drugi uređaj može frekevencijski biti posve ispravan, ali ima malu grešku u vremenskoj domeni. Treći uređaj ima sve sjajno, ali mu fali malo struje ispod 50 Hz. Koji ima najmanje izobličenje? Gledajući mjerenja, teško da ćemo se složiti. Ali slušajući uređaje, 90 % ljudi će se složiti o tome koji je ipak malo bolji.


-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 10:07
Eto, da dalje ne ulazimo u dubioze oko mjerenja, tema je znamo koja.

Vezano uz to, mozemo se mozda sloziti i zavrsiti debatu, da ako govorimo o izvoru koji je vraški dobro napravljen, ima sve sanse da potjera izlaze kvalitetnije od vecine preampa, i da ako nekome preamp tu sjeda bolje, da postoji velika sansa kako se tu radi o dodnim izoblicenjima koje vlasnik vise preferira nego vise clean direkt varijantu.


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 10:17
Ajmo opet... Dobar rezultat mjerenja potvrđuje minimalni utjecaj uređaja na konačni zvuk. Čim su rezultati bolji, uređaj manje kvari (distorzira, kolorira) i bliži je totalnoj neutralnosti koju usput, u apsolutnom smislu, nije moguće ostvariti već zbog same činjenice da neki uređaj postoji, ali joj se može više ili manje približiti. Gle logike, čuda neviđena...

Postoje ljudi koji znaju i imaju čime mjeriti. Primjer: nakon opsežne recenzije u Stereofajlu, uredno slijedi izvješće o rezultatima nezavisnog mjerenja (njihovog) i gle čuda, što je recenzent u tekstu više masturbirao, njegov kolega u labosu bolje mjeri. Gle logike, čuda neviđena.

A o laganju i farbanju kupaca kroz objavljene mjerne podatke, samo valja spomenuti da itekako postoje proizvođači koji svoje rezultate objave vrlo konzervativno pa mjerenja pokažu još znatno bolji rezultat. Nećete mi vjerovati, jedan od takvih je Krell.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 10:53
Što se same teme tiče, sad se ja moram složiti s Gašom, što mi se gadi samo po sebi, al yebiga...

Dakle ovako: kroz povijest je bilo više pokušaja proizvodnje besprijekorne digitalne regulacije glasnoće. Jedno od najpoznatijih epskih događanja na tom polju je dugogodišnje temperanje Wadije, s ovakvim i onakvim, li-la rezultatima. Međutim, nikako im se ne može poreći volja i ustrajanje na vlastitoj ideji (ujedno i mojoj, a i svakog istinskog audiofila): čupaj iz sustava sve što možeš i krči put signala. 

Kako izbjeći rušenje rezolucije na niskim glasnoćama? Pa regulacijom gaina. Kako biti u području čim manje digitalne atenuacije za puni raspon glasnoće slušanja, a opet da ne bude preglasno i bude dovoljno podesivo? Tralala. Tko je imao sreće to podesiti još i obzirom na ulaznu osjetljivost direktno spojenog ampa, eto njega u instant nirvani. Nažalost, to je bio malo rjeđi slučaj.

dCS-ova regulacija upravo je fantastična i bez ustezanja je proglašavam besprijekornom. Nikakvih promjena zvuka za cijelo područje regulacije. Kod jedva čujnog slušanja, sve je tu. Apsolutno. Nikakvog gubitka rezolucije niti bilo kakvih čudnih pojava. Poglašnjavanjem samo raste tlak, a zvuk je postojan poput betona. Dakle, nisam slinio po novinama niti predviđam već uređaj koristim, na vlastito sladostrašće, preko 9 mjeseci.

Na kraju krajeva, postoje i brojna svjedočanstva recenzenata, ako to komu nešto znači, jednako kao i onih koji to spajaju na preamp. Normalno, 100 audiofila, 200 mošnji... Hm, bar se nadam.
haha

Kako god bilo, spajanje preampa pa makar bio i onaj utopijski, najbolji na svijetu, neminovno unosi distorziju. Naravno, struja ne leti zrakom i električki potencijal se može izjednačavati jedino preko žice, barem u nama zanimljivoj domeni. Pa onda pribrajamo i vrhunski interkonekt s vlastitom koloracijom. Vjernici strujaša slobodno neka u priču dodaju još jedan kabel, ako ništa da im bude još skuplje.

Dakle, što god se audiofilu činilo, a Nebac to naziva pravom temperaturom zvuka, dok Alex spominje bolji prostor i ne znam što već, radi se jedino i isključivo o jednom: dodavanju nečega čega originalno nema, nepoželjnoj manipulaciji zvukom i neminovno lajfstajliš rezultatom. Ja čujem ovo, ja čujem ono... Naravno da čuješ. Čuješ kako si nagrdio zvuk nepotrebnim i skupim tumorom. Ako preko čistog (a ne čistog nego prečistog) dCS-ovog izlaza stvari ne klapaju kako biste htjeli, slobodno ispod oka gledajte svoje pojačalo ili zvučnike, ili žice, pa i sobu, zašto ne? Najvjerojatnije kombinaciju svega zajedno. To što lipti iz dCS-ovog izlaza ne može podnjeti pa ni prenijeti baš svaka hifa. Tu već trebaju veći el kohones.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: M.Djon
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 10:54
Pa ima ovdje negdje u arhivi Ishmaelov post o prevarama tipa PMPP il kak se već zove snage ? Komentar , il objašnjenje se more primjenit na ne sam tu varijaciju na temu ? !. Naravno u ovoj varijanti je prevara uvjetna varijanta ? . 


Objavio: M.Djon
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 10:56
Jope ukakio , al ko razme ? obrva


Objavio: amigo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 10:57
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Eto, da dalje ne ulazimo u dubioze oko mjerenja, tema je znamo koja.

Vezano uz to, mozemo se mozda sloziti i zavrsiti debatu, da ako govorimo o izvoru koji je vraški dobro napravljen, ima sve sanse da potjera izlaze kvalitetnije od vecine preampa, i da ako nekome preamp tu sjeda bolje, da postoji velika sansa kako se tu radi o dodnim izoblicenjima koje vlasnik vise preferira nego vise clean direkt varijantu.
Ako je izvor vraški dobro napravljen? To bi mogla biti nova tema. Kako znamo da je izvor vraški dobro napravljen da može sam potjerati pojačalo s manjim izobličenjem od preampa?

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: tatamata
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 11:06
Koliko vraški dobro napravljen izvor ima izlaznu impedancu? Zašto vrhunski preamp ima 200 oma?
Zašto vrhunski izvor nemože podnijeti aktivnu skretnicu i tu se pokazao da radi bolje sa preampom?
Stvari nipošto nisu crno bijele i ovim postovima piškite na sve sisteme s preampom, samo zato što vam je tako složen sistem.


-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 11:12
@ Amigo:

Jednostavno je, ili relativno jednostavno, kak se uzme: posudiš negdje dCS, n.pr. Debussy i sve ti se samo kaže. Puno lakše to nego trošiti život na pokušaj beskonačnog pojašnjavanja nekomu, a koji je unaprijed propao, jer tlapnje su jedno, a empirija se broji.  Sad bar imamo distributera, a to je Božo the Legend.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 11:23
Originalno postano od strane člana: tatamata tatamata napisao:

Koliko vraški dobro napravljen izvor ima izlaznu impedancu? Zašto vrhunski preamp ima 200 oma?
Zašto vrhunski izvor nemože podnijeti aktivnu skretnicu i tu se pokazao da radi bolje sa preampom?
Stvari nipošto nisu crno bijele i ovim postovima piškite na sve sisteme s preampom, samo zato što vam je tako složen sistem.
Vraški dobro napravljen izvor poput dCS-a ima ima izlaznu impedanciju 3 ohma. Pravilo je čim niže tim bolje. Dok je kod ulaza obrnuto: čim više, tim bolje.

Puno prije će biti da određena skretnica ne može podnijeti takav izvor. Pa treba malo počepiti između. Onak, da bolje radi.

Ja ne kenjam po preampu. Imao sam više samogradnji, dva lampaša i jedan po svemu top preamp (Mark Levinson) kojega bih zadržao do kraja zemaljskoga puta da nisam krenuo drugim smjerom. Preamp smatram srcem i dušom sustava ondje gdje treba. Isto tako smatram besmislicom trpati ga negdje bez potrebe. Samo zato jer, ono, tko to vidio cede ne spojit napreamp? To se mora. Yebote, ko ćevosi s lukom, mora bit.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: tatamata
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 11:35
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

Nećete mi vjerovati, jedan od takvih je Krell.



-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: amigo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 11:51
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

Originalno postano od strane člana: tatamata tatamata napisao:

Koliko vraški dobro napravljen izvor ima izlaznu impedancu? Zašto vrhunski preamp ima 200 oma?
Zašto vrhunski izvor nemože podnijeti aktivnu skretnicu i tu se pokazao da radi bolje sa preampom?
Stvari nipošto nisu crno bijele i ovim postovima piškite na sve sisteme s preampom, samo zato što vam je tako složen sistem.
Vraški dobro napravljen izvor poput dCS-a ima ima izlaznu impedanciju 3 ohma. Pravilo je čim niže tim bolje. Dok je kod ulaza obrnuto: čim više, tim bolje.

Puno prije će biti da određena skretnica ne može podnijeti takav izvor. Pa treba malo počepiti između. Onak, da bolje radi.

Ja ne kenjam po preampu. Imao sam više samogradnji, dva lampaša i jedan po svemu top preamp (Mark Levinson) kojega bih zadržao do kraja zemaljskoga puta da nisam krenuo drugim smjerom. Preamp smatram srcem i dušom sustava ondje gdje treba. Isto tako smatram besmislicom trpati ga negdje bez potrebe. Samo zato jer, ono, tko to vidio cede ne spojit napreamp? To se mora. Yebote, ko ćevosi s lukom, mora bit.
Digitalne skretnice vjerojatno imaju nižu ulaznu impedancu.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 12:11
Koliko nižu? Konkretno kod dCS-a je maksimalno opterećenje je 600 ohma. Znači 600 ohma ulazne impedancije ili više. Preporučuju 10 kohma. Naravno bolje i znatno više jer onda ulaz ne predstavlja baš nikakav teret. Kod mene ulazna na Krellu 100 kila ohma.
Ne postoji audio uređaj pa niti aktivna skretnica ulazne impedancije 600 ohma ili niže. To je tehnički neispravno. Dakle, ovdje je riječ o dCS-u (za druge ne znam i nije tema), a taj bi sa svojim strujnim mogućnostima audio sekcije morao tjerati na pašu i 10 metara impedancije interkonekta i zavariti, a ne adekvatno pobuditi ulaz bilo čega što se zove audio.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: amigo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 12:22
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

Koliko nižu? Konkretno kod dCS-a je maksimalno opterećenje je 600 ohma. Znači 600 ohma ulazne impedancije ili više. Preporučuju 10 kohma. Naravno bolje i znatno više jer onda ulaz ne predstavlja baš nikakav teret. Kod mene ulazna na Krellu 100 kila ohma.
Ne postoji audio uređaj pa niti aktivna skretnica ulazne impedancije 600 ohma ili niže. To je tehnički neispravno. Dakle, ovdje je riječ o dCS-u (za druge ne znam i nije tema), a taj bi sa svojim strujnim mogućnostima audio sekcije morao tjerati na pašu i 10 metara impedancije interkonekta i zavariti, a ne adekvatno pobuditi ulaz bilo čega što se zove audio.
Onda impedanca ne može biti problem, Hypex ima 10 kOhma, što je niže od standarda 47/100 kOhma.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 12:51
Originalno postano od strane člana: tatamata tatamata napisao:


Žeomire, jel to neki wishful thinking?
haha
Fali ti jedno P u natpisu.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: pinco
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 13:41
Originalno postano od strane člana: amigo amigo napisao:

Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Eto, da dalje ne ulazimo u dubioze oko mjerenja, tema je znamo koja.

Vezano uz to, mozemo se mozda sloziti i zavrsiti debatu, da ako govorimo o izvoru koji je vraški dobro napravljen, ima sve sanse da potjera izlaze kvalitetnije od vecine preampa, i da ako nekome preamp tu sjeda bolje, da postoji velika sansa kako se tu radi o dodnim izoblicenjima koje vlasnik vise preferira nego vise clean direkt varijantu.
Ako je izvor vraški dobro napravljen? To bi mogla biti nova tema. Kako znamo da je izvor vraški dobro napravljen da može sam potjerati pojačalo s manjim izobličenjem od preampa?


Postavlja se pitanje šta je preamp a šta izvor, koja je razlika u izlaznome stupnju izvora, i nekome posebnome preampu.
Poanta je bila da preamp daje gain i predstavlja nisku izvor impedance za izlaz.
Ako imamo izvor dovoljno niske izlazne impedance, i netriba nan gain za potirat pojačalo onda je preamp nepotriban. Nemože dat poboljšanje, samo može unit neko svoje dodatno izobličenje.
Dake nužno zlo ako ako su zadovoljene one dvi točke.
Ali preamp ima funkcionalnu vridnost, jel pitanje je kako je izvedena kontrola volumena na izvoru, i preamp obićno ima mogučnost prištekavanja više izvora.
Jedno nemora isključivat drugo, al svi smo spremni na neke kompromise.


-------------
Vinko


Objavio: pinco
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 13:48
Originalno postano od strane člana: tatamata tatamata napisao:

Koliko vraški dobro napravljen izvor ima izlaznu impedancu? Zašto vrhunski preamp ima 200 oma?
Zašto vrhunski izvor nemože podnijeti aktivnu skretnicu i tu se pokazao da radi bolje sa preampom?
Stvari nipošto nisu crno bijele i ovim postovima piškite na sve sisteme s preampom, samo zato što vam je tako složen sistem.


Mislin da je bila samo rasprava više tehničke naravi, svak će sebi nabavit ono šta mu odgovara.
Može i izvor imat sve šta ima vrhunski preamp, i stavljanjen još jednoga vrhunskoga preampa dobijemo jedan nepotribni uređaj u lancu.
Svaki dodatni stupanj će unit neko izobličenje, nikako poboljšanje u signal, jel je to nemoguće.
Pričamo o korektno napravljenin uređajima, mada korektno napravljen može bit i neki odlični izvor, di se išlo na to da će se iza njega morat koristit preamp.
Rasprava nikako nije išla na generaliziranje, baren po meni šta san pročita.


-------------
Vinko


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 13:59
tocno. to sam baš htio napisat. Izvori su i izvor i preamp, tehnički nema razlike.

Dakle ako je preamp tehnički višak, ne vidim što bi on i kako mogao popraviti.

Ako je potreba, onda nema razgovora ni dileme i ova tema nema veze time, i tatamata i ostali ne morate osjecati da ste prozvani.

Kome je digitalni izvor jedini i koristi dac kao i selektor ulaza i kao preamp, što cemu još jedan preamp?

Ako imaš grembalicu, tuner, dac... normalno je posjedovati preamp koji osim tga ima i vaznu ulogu odabira izvora.

Za grem cistunce, neka phono pretpojačala imaju i volume kontrolu i dovoljno sape za direktan spoj u izlaz pa se time opet zaobilazi još jedan pre.

Kaj se mene, diskusija zavrsena.


Objavio: alexatpos
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 14:59
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

@ Amigo:

Jednostavno je, ili relativno jednostavno, kak se uzme: posudiš negdje dCS, n.pr. Debussy i sve ti se samo kaže. Puno lakše to nego trošiti život na pokušaj beskonačnog pojašnjavanja nekomu, a koji je unaprijed propao, jer tlapnje su jedno, a empirija se broji.  Sad bar imamo distributera, a to je Božo the Legend.

Zasto ne poslusas svoj savjet pa napravis istu stvar, samo u drugom pravcu?
Uzmi ML ili najbolji preamp kojeg se mozes docepati, pa prijavi utiske.
Kakvi god bili, (dopustam mogucnost kako ce tebi ili nekome drugome i dalje biti bolje bez) biti ce vjerodostojniji od ovog izrecenog bez probe


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 15:29
Ako skočim s Ciboninog tornja, ubit ću se. Sigurno. Nema ni najmanje sumnje. Je li vjerodostojno kad to tvrdim ili baš moram skočiti?

-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: alexatpos
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 15:50
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

Dečki... Uređaji koji su mjerno izvrsni, ponajčešće izvrsno i zvuče jer su te dvije stvari u neotuđivo-nedjeljivoj korelaciji. Ne postoji uređaj s hrpetinom distorzije ili koloracije, kako hoćete, koji može biti bliže svetom gralu audija (neutralnosti) od onoga koji mjeri besprijekorno. To vam je, dragi moji, drveno željezo.
A to što neki prljavi uređaji kotiraju kod audiofila govori samo u prilog neprijepornoj činjenici da gro onih koji sebe tako nazivaju nema blage veze što je ispravan zvuk. Pa si lajfstajlerski ugađaju i cijelu aktivnost još nazivaju hobijem. Sve se slaže ko Lego kockice.

Ne mjere li,navodno,vecina 'lampaskih uredjaja',znatno losije od tranzistorskih?
Znaci li to, kako su ovi drugi,navodno 'ispravniji'?
Znaci li to opet kako svi ljubitelji lampi u zabludi?

Opet, sto se tice 'znanja',intersantno je kako je ono ipak promjenljiva kategorija, jer cesto svjedocimo kako uredjaji koji su 'neutralni' i u vlasnistvu nekih od znalaca 'danas', cesto postaju daleko manje 'ispravni' sa zamjenom te iste komponente nekom drugom...pa tako vise puta.....

Takodjer, kada vec spominjemo neka zvucna imena koja 'mjere nisko' i navodno su ogledni primjer ispravnosti, ne mogu ne primjetiti kako se i njihov zvuk mijenja od jedne do druge serije, odnosno mozda od trenutnog 'trenda' ili zvuka koji je momentalno u 'modi' do nekog drugog, drugacijeg, no znaci li to uvijek i 'boljeg' ? Sumnjam....

U tom kontekstu,ako moda (a vidjenje hi fi se svakako mijenja pod utjecajem iste) nije definicija lifestyle a,ne znam sto jeste....
Tako bih prije zakljucio kako je gro 'tvrdokornih audiofila' u stvari samo marketinski zavedeno, tj.postali su zrtve najbolje 'prevare', one koje nisu svjesni ili je ne zele sebi priznati....  




Objavio: alexatpos
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 16:10
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

Ako skočim s Ciboninog tornja, ubit ću se. Sigurno. Nema ni najmanje sumnje. Je li vjerodostojno kad to tvrdim ili baš moram skočiti?

Stvarno nema potrebe tjeranja mak na konac, niti ti ista trebas probati, sto se mene tice.
No,kada bih ja kojim slucajem gradio svoj identitet kao 'ortodoksni audiofil' i dokle god postojao makar i mali postotak sanse kako sa nekim xy preampom to moze raditi bolje,ne bih se zadovoljio samo izvikivanjem parola.
Osim,ako to sebi ne mozes priustiti?

Jer, stavimo stvari u perspektivu....
Ti si upravo 'unistio' industriju preampa, jer vlasnicima DCS a barem,on vise nije potrban....
Prethodno si takodjer 'unistio' vecinu industrije 'digitale' jer, kome vise treba player kojeg moras ubosti u preamp?

Mislim,tko ne bi pozelio jedan takav uredjaj kojim rjesavas dvije muhe jednim udarcem....
Dcs je prava prilika....


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 16:26
Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:


Stvarno nema potrebe tjeranja mak na konac, niti ti ista trebas probati, sto se mene tice.
No,kada bih ja kojim slucajem gradio svoj identitet kao 'ortodoksni audiofil' i dokle god postojao makar i mali postotak sanse kako sa nekim xy preampom to moze raditi bolje,ne bih se zadovoljio samo izvikivanjem parola.
Osim,ako to sebi ne mozes priustiti?

Jer, stavimo stvari u perspektivu....
Ti si upravo 'unistio' industriju preampa, jer vlasnicima DCS a barem,on vise nije potrban....
Prethodno si takodjer 'unistio' vecinu industrije 'digitale' jer, kome vise treba player kojeg moras ubosti u preamp?

Mislim,tko ne bi pozelio jedan takav uredjaj kojim rjesavas dvije muhe jednim udarcem....
Dcs je prava prilika....
Znači, ne moram skakati? Bit će ti život ljepši bez mene na savjesti, a i ja nekako još uvijek preferiram sebe kao živu tvar.

Da postoji bilo kakva šansa, makar 1%, ja bih i probao. Ovako nema smisla. A tebi preporučam, a to sam već spominjao: uključi si još jedan preamp u seriju. Ponajbolje još jedan cijevni. Nema teorije da ne dobiješ duplo bolji zvuk nego samo s jednim.

Takav jedan uređaj poželio bih ja. Zato ga i imam. Imaš ga i ti, samo prodat ćeš ga uskoro, a nećeš ni znati što si imao. Tako je i pravo. Što će ti to za onu đez klasiku i 1956. isključivo? Što ga i kupova, brate mili?

Drago mi je jer si bistrinom uma i snagom mudrosti samoga sebe uvrstio među lajfstajlere. Možda se i ti jednom okitiš laskavom titulom ortodoksnog audiofila. Evo, nedavno si otkrio mono tipku na preampu. Znači, nada je slabašna, ali je ipak ima.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 17:10
Postoji jos jedan korak ka lajfstajlu, uzeti aktivne zvucnike i dodatno podrezati izoblicenja i vidljivu kolicinu skalamerije.
Baš gruntam.

Tema, dac u aktivu, balansovano.


Objavio: amigo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 17:22
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

Originalno postano od strane člana: alexatpos alexatpos napisao:


Stvarno nema potrebe tjeranja mak na konac, niti ti ista trebas probati, sto se mene tice.
No,kada bih ja kojim slucajem gradio svoj identitet kao 'ortodoksni audiofil' i dokle god postojao makar i mali postotak sanse kako sa nekim xy preampom to moze raditi bolje,ne bih se zadovoljio samo izvikivanjem parola.
Osim,ako to sebi ne mozes priustiti?

Jer, stavimo stvari u perspektivu....
Ti si upravo 'unistio' industriju preampa, jer vlasnicima DCS a barem,on vise nije potrban....
Prethodno si takodjer 'unistio' vecinu industrije 'digitale' jer, kome vise treba player kojeg moras ubosti u preamp?

Mislim,tko ne bi pozelio jedan takav uredjaj kojim rjesavas dvije muhe jednim udarcem....
Dcs je prava prilika....

Znači, ne moram skakati? Bit će ti život ljepši bez mene na savjesti, a i ja nekako još uvijek preferiram sebe kao živu tvar.

Da postoji bilo kakva šansa, makar 1%, ja bih i probao. Ovako nema smisla. A tebi preporučam, a to sam već spominjao: uključi si još jedan preamp u seriju. Ponajbolje još jedan cijevni. Nema teorije da ne dobiješ duplo bolji zvuk nego samo s jednim.

Takav jedan uređaj poželio bih ja. Zato ga i imam. Imaš ga i ti, samo prodat ćeš ga uskoro, a nećeš ni znati što si imao. Tako je i pravo. Što će ti to za onu đez klasiku i 1956. isključivo? Što ga i kupova, brate mili?

Drago mi je jer si bistrinom uma i snagom mudrosti samoga sebe uvrstio među lajfstajlere. Možda se i ti jednom okitiš laskavom titulom ortodoksnog audiofila. Evo, nedavno si otkrio mono tipku na preampu. Znači, nada je slabašna, ali je ipak ima.
Appy, daj naj! 1%? Da te ne poštujem, rekao bih da drobiš.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 17:42
Šta? Čitam nešto u daljini... Previše sam i reko. Nikakve šanse nema da bilo koji preamp popravi zvuk bilo koje top digitalije s vrhunskim varijabilnim autputom, a najmanje dCS-a. Doćeš ti na moje. Samo kad jednom skužiš da je BADA  lijepa uspomena na neumitno minula vremena. I naravno ako se isprsiš koliko je potrebito. Samo čekam. Trčat ćeš kvartom počasni đir ko Roki Balboa vitlajući konverterom iznad glave, a čopor klinaca će se derati: kume, izgori ti kesa! 
haha


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 18:12
Da dCs zvuči organski kao BADA bila bi to sreca pregolema za dCsovce.
Mogao si uzet i Esoteric digitalu, isti k..., tamo možda nebi morao krpat interno žicovlje.

Ovako odreši kesu po želji, moze i za prazno kuciste.smijeh2


Objavio: amigo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 18:34
Originalno postano od strane člana: Apparatus Apparatus napisao:

Šta? Čitam nešto u daljini... Previše sam i reko. Nikakve šanse nema da bilo koji preamp popravi zvuk bilo koje top digitalije s vrhunskim varijabilnim autputom, a najmanje dCS-a. Doćeš ti na moje. Samo kad jednom skužiš da je BADA  lijepa uspomena na neumitno minula vremena. I naravno ako se isprsiš koliko je potrebito. Samo čekam. Trčat ćeš kvartom počasni đir ko Roki Balboa vitlajući konverterom iznad glave, a čopor klinaca će se derati: kume, izgori ti kesa! 
haha

Pa dokle se ti misliš zahebavat?
Malo-malo pa iznosiš paušalne stavove, a onda se nakon nekog vremena posipaš pepelom.
Nabavi AR LS16 MK1, ili LS8, stavi poštene cijevi i ak buš onda rekao da je bez preampa bolje, to ću primiti na znanje.
Dok ne probaš, nemreš znat i točka.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 18:45
Svako dere po svom i to nikamo ne vodi.

Uživajte u tome kaj ste si slozili i gotovo.

Zapravo po 568mi put, uzivajte u mjuzi.

Kroz tehničke aspekte necemo doc do svetog grala, a kroz slusne ni tada.

Moji kolege ionako slažu juhu prije vas, vi samo po prilicno visokoj cijenu odabirete tanjur i onaj papar i sol na stolu i oko toga se vrti cijela nauka.


Objavio: Apparatus
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 19:18
Originalno postano od strane člana: amigo amigo napisao:

Pa dokle se ti misliš zahebavat?
Malo-malo pa iznosiš paušalne stavove, a onda se nakon nekog vremena posipaš pepelom.
Nabavi AR LS16 MK1, ili LS8, stavi poštene cijevi i ak buš onda rekao da je bez preampa bolje, to ću primiti na znanje.
Dok ne probaš, nemreš znat i točka.
A kak si mislio da spojim? Oba istovremeno ili jednog po jednog?


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: amigo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 19:28
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Svako dere po svom i to nikamo ne vodi.

Uživajte u tome kaj ste si slozili i gotovo.

Zapravo po 568mi put, uzivajte u mjuzi.

Kroz tehničke aspekte necemo doc do svetog grala, a kroz slusne ni tada.

Moji kolege ionako slažu juhu prije vas, vi samo po prilicno visokoj cijenu odabirete tanjur i onaj papar i sol na stolu i oko toga se vrti cijela nauka.
Gašo, ajmo se malo vratit na pitanje oko kojeg ste se ti i Appy napokon složili (nema smajlića za križanje). Oko mjerenja.

Mjerimo 2 pojačala. Jedno ima grešku pikova neparnih harmonika, a drugo ima jednako malu grešku u fazi. Koje pojačalo je bolje? To možemo saznati jedino slušanjem, jer se različite greške ne mogu direktno uspoređivati.

U HiFiju uvijek se sve svodi na slušanje.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 19:42
Sorry al pitanje je tehnički pogrešno postavljeno.

Ogovorit cu svejedno jer imam volje i nekako naslucujem što si htio pitati.

Ovo koje ima ruzan raspored harmonika (ne moraju biti samo neparni nego ovisi o kolicini i nacinu pada svih viših iza osnovnog tona, i to ne na jednoj snazi i frekvenciji) ima gadan problem u svom dizajnu i sigurno također ima groznu faznu prenosnu karakteristiku.

Jednostavan odgovor je, ne valja niti jedno jer su im obje navedene mane povezane sa internim problemima koje ih stavljaju u isti koš.

Osobno imam mjernu opremu s kojom mogu izmjeriti i iscitati dovoljno informacija kojima mogu predvidjeti kako ce neka amplifikacija zvucati. Vjerovao ti to ili ne, nebitno.

Vaznije je pitanje, zašto to moram ponavljati po 100ti put, i zašto vi audiofili koji se ne bavite takvim stvarima, to ne mozete povjerovati nego uporno vjerujete u da se samo slušno nešto može.

Nije sramota nešto ne znati, sramota je ne željeti priznati da je moguce.

Joj...umoran sam više od ponavljanja, laku noc Umoran


Objavio: tatamata
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 20:40
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:


- Kroz tehničke aspekte necemo doc do svetog grala, a kroz slusne ni tada.

Moji kolege ionako slažu juhu prije vas, vi samo po prilicno visokoj cijenu odabirete tanjur i onaj papar i sol na stolu i oko toga se vrti cijela nauka.

Osobno imam mjernu opremu s kojom mogu izmjeriti i iscitati dovoljno informacija kojima mogu predvidjeti kako ce neka amplifikacija zvucati. Vjerovao ti to ili ne, nebitno.

Vaznije je pitanje, zašto to moram ponavljati po 100ti put, i zašto vi audiofili koji se ne bavite takvim stvarima, to ne mozete povjerovati nego uporno vjerujete u da se samo slušno nešto može.

Nije sramota nešto ne znati, sramota je ne željeti priznati da je moguce.


Dali ti to audiofilsku populaciju hoćeš uvjeriti da ne smiju ni sanjati o tome da slušaju vlastitim ušima ?
To je irelevantno stoga što ionako možeš unaprijed znati kako nešto zvuči kad ga na stolu izmjeriš?

Da mi je vidjet budalu koja te posluša i bez slušanja kupi nešto što po svim mjerenjima treba zvučat dobro.
Ili odustane od osobne procjene snimljenog materijala zato što ti i tvoje kolege slažete juhu a mi pojma nemamo o kuhanju?

Stani malo na loptu i pročitaj svoje postove.



-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: tatamata
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 20:57
U biti htio sam reći da mi je osobno svako mjerenje uređaja i svaka njegova tehnička karakteristika  apsolutno irelevantna, ne dajem za grafove i sinusoide pišljiva boba.

Kao što moj djed nije kupovao novu kosu vjerujući u po njoj nacrtano šareno cvijeće nego isključivo kako se ona gore na brdu pokazala na djelu s visokom i oštrom travom.


-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: pinco
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 23:19
Originalno postano od strane člana: tatamata tatamata napisao:

U biti htio sam reći da mi je osobno svako mjerenje uređaja i svaka njegova tehnička karakteristika  apsolutno irelevantna, ne dajem za grafove i sinusoide pišljiva boba.


Ali ipak je to samo elektrotehnička naprava, inženjer koji je konstruira je odredija koje tehničke karakteristike oće postić. Konstruktor može bit manje ili više vješt, plus se mora uklopit u određeni buđet. Sve će se to odrazit na tehničke karakteristike, koje će se moć i morat izmirit.
To šta neko tu zatvorenu kutiju mistificira ne znaći da to nije samo elektrotehnička naprava di konstruktor dobro zna prednosti i mane uređaja koji je napravija.
Kupac ionako mora poslušat uređaj da bi provjerija kako sida u sistem, ali ipak će se kod odabira ravnat baren po osnovnin tehničkin karakteristikama, jedno bez drugoga ne ide. Nije to muzički instrument.

Mirenja su najbitnija konstruktoru, dok razvija uređaj, ili ka potvrdu da je na pravome putu. Nijedan ozbiljan uređaj neće duć u ruke kupcu bez da je proša mirenja.


-------------
Vinko


Objavio: Gašo
Datum objave: 20.lipanj.2017 u 23:43
Nedaj boze da netko mene poslusa i kupi po preporuci.
Ja bi stvarno bio budala da se dam uvuc u tu varijantu.

Ja nikog u nista ne zelim uvjeriti a kamoli audiofilsku populaciju, oni ionako imaju odavno svoja tvrda uvjerenja, i bilo bi glupo pokisati nesto mjenjati.

Ja samo pisem svoja iskustva, misljenja i stavove, pa sad, samtrajte ih herezom, antiaudiofilskim i što ja znam, znam samo da pisem cinjenice koje su izgleda tabu u audiofilskim krugovima, gdje ljudi vole vjerovati da vladaju situacijom i da su sve njihove zrtve najbitnije za finalni zvuk neke snimke.


Objavio: tomislav1
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 01:07
Bilo je do sada dosta rasprava u kojima su se lomila koplja na temu jesu li mjerenja relevantna ili irelevantna. I bilo je tu svega i svačega no jedino što se uvijek proteže je činjenica da izuzetno mali broj ljudi zna što bi trebalo mjerit a još manji broj to zna stvarno izmjeriti a da ne kažem interpretirati i shvatiti ta mjerenja. Ti su stvarno rijetki.

Otuda vjerojatno i tolika drama oko važnosti mjerenja. 

Proizvođači obično moraju napisati neke specifikacije uređaja pa to i rade u nekom šturom obliku,
Takvih je ogromna masa i na njih nailazite svuda.

Neki su malo opširniji u popisu specifikacija kao npr. Spectral:
http://www.spectralaudio.com/DMA-240%20WEB/DMA-240%20Spec.htm" rel="nofollow - http://www.spectralaudio.com/DMA-240%20WEB/DMA-240%20Spec.htm

A neki jako rijetki odu stvarno daleko kao npr. LAMM:
http://www.lammindustries.com/PRODUCTS/m22spec.html" rel="nofollow - http://www.lammindustries.com/PRODUCTS/m22spec.html






-------------
http://www.audiofil.net/klub/


Objavio: tatamata
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 07:31
Originalno postano od strane člana: pinco pinco napisao:


Ali ipak je to samo elektrotehnička naprava, inženjer koji je konstruira je odredija koje tehničke karakteristike oće postić. Konstruktor može bit manje ili više vješt, plus se mora uklopit u određeni buđet. Sve će se to odrazit na tehničke karakteristike, koje će se moć i morat izmirit.
To šta neko tu zatvorenu kutiju mistificira ne znaći da to nije samo elektrotehnička naprava di konstruktor dobro zna prednosti i mane uređaja koji je napravija.
Kupac ionako mora poslušat uređaj da bi provjerija kako sida u sistem, ali ipak će se kod odabira ravnat baren po osnovnin tehničkin karakteristikama, jedno bez drugoga ne ide. Nije to muzički instrument.

Mirenja su najbitnija konstruktoru, dok razvija uređaj, ili ka potvrdu da je na pravome putu. Nijedan ozbiljan uređaj neće duć u ruke kupcu bez da je proša mirenja.
Pa kako ocjenjujete komade na plaži? Preciznim mjerenjem odnosa prednje i stražnje strane, postotkom masti u tkivu ili vas za mjerenja boli briga i u desetinki sekunde možete procijeniti koji je komad bolji od drugog? 
Da ne zaboravimo, naše uho je jedan od najpreciznijih uređaja za mjerenje, ma što vi mislili o tome.


-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: Apparatus
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 08:04
Što bi reko Deveve: prosto neverovatno.
Gdje je ovdje spor u vražju mater?! Naravno da nećeš kupiti uređaj zbog broja decimala u podatku o distorziji nego ćeš ga slušati. Međutim, postoji izuzetno čvrsta poveznica između izvrsnih mjernih rezultata i jednako takvog zvuka. Jasno ko pekmez. Ajmo sad žilavit dva dana o tomu što je to pekmez.


-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: pinco
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 08:38
Originalno postano od strane člana: tatamata tatamata napisao:

Originalno postano od strane člana: pinco pinco napisao:


Ali ipak je to samo elektrotehnička naprava, inženjer koji je konstruira je odredija koje tehničke karakteristike oće postić. Konstruktor može bit manje ili više vješt, plus se mora uklopit u određeni buđet. Sve će se to odrazit na tehničke karakteristike, koje će se moć i morat izmirit.
To šta neko tu zatvorenu kutiju mistificira ne znaći da to nije samo elektrotehnička naprava di konstruktor dobro zna prednosti i mane uređaja koji je napravija.
Kupac ionako mora poslušat uređaj da bi provjerija kako sida u sistem, ali ipak će se kod odabira ravnat baren po osnovnin tehničkin karakteristikama, jedno bez drugoga ne ide. Nije to muzički instrument.

Mirenja su najbitnija konstruktoru, dok razvija uređaj, ili ka potvrdu da je na pravome putu. Nijedan ozbiljan uređaj neće duć u ruke kupcu bez da je proša mirenja.
Pa kako ocjenjujete komade na plaži? Preciznim mjerenjem odnosa prednje i stražnje strane, postotkom masti u tkivu ili vas za mjerenja boli briga i u desetinki sekunde možete procijeniti koji je komad bolji od drugog? 
Da ne zaboravimo, naše uho je jedan od najpreciznijih uređaja za mjerenje, ma što vi mislili o tome.


Uzmi ti kašetu elektroničkih komponenti i uvo i napravi neku komponentu.... haha
Neće ić, ipak triba znanje iz elektrotehnike, bezbroj mirenja itd....
Uvo zna bit varljivo, ne postoji etalon u Parizu, nešto šta tebi zvući dobro nemora bit vjerna reprodukcija.

Ženske su ka pisma, nekome se sviđa ova nekome ona...., Ako nema bolje dobra je i lošija, to je relativno, ženske nisu klonovi, dok bi svaka vjerna reprodukcija tribala bit klon svake iduće.



-------------
Vinko


Objavio: vdem
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 17:39
Originalno postano od strane člana: pinco pinco napisao:


Uzmi ti kašetu elektroničkih komponenti i uvo i napravi neku komponentu.... haha
Neće ić, ipak triba znanje iz elektrotehnike, bezbroj mirenja itd....
Uvo zna bit varljivo, ne postoji etalon u Parizu, nešto šta tebi zvući dobro nemora bit vjerna reprodukcija.
Tako je... ali... uvijek postoji neki ali.
 
Bitno je razumjeti da se o slušnoj kvaliteti uređaja može raspravljati tek nakon (ispravne) konstrukcije i izrade uređaja.
 
Konstrukcija/izrada i slušna kvaliteta su dvije sasvim različite priče... i sasvim različita znanja su potrebna za bavljenje istim. Otprilike kao izrada automobila... i vožnja automobila. Probaj dokazati nekom da je glavni konstruktor ovjesa bolji vozač od nekog profesionalnog vozača. Argument je tehničko znanje konstruktora.
 
Da, vozači ovise o konstruktorima... bez njih nema vožnje ni dobrih rezultata. Ali i konstruktori ovise o vozačima... bez njih nema valorizacije rezultata... i svo znanje postaje uzaludno.
 
 


-------------


Objavio: Gašo
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 17:41
Joj, dajte sad trazite paralele u parfemima pa da se svi zabavimo do jutra.

Meni je super kaj se javljaju svi koji su konstrurali uređaje i vrsili mjerenja i znaju o cemu pricaju. Jedan Ilimzn, spominjam ga jer jedino njega neki drze za znalca, uklucujuci i mene, jako dobro zna zasto nesto tako i tako odradi i kak bu zvucalo sa 80% sigurnosti, uopce ne radi na bazi nekih prosjecnih prezvakanih shema.
Sve tu ima zašto zato. Vuho je vazno al nije jedino.

Pa kad bi ljudi na uho radili bilo koju komponentu nebi nikad dobili ni onu koja radi bilo kak a kamoli dobro.

Kad bi ljudi snimali i producirali mjuzu onak kak im se pricinilo nikad nebi izasao ni jedan slušljivi album, kaj se kvalitete zvuka tice.
Mislim moze danas svaki klinjo drkljat po kompu al postoje postulati struke koji su temelj, i onaj ko ih ne zna nekaj bude spetljao al to bu za k..., samo tak se nermre radit klasika jazz... moze al bu njesra.


Pa ne pisem ja ili drugi na pamet da bi prcali, nego da mozda neko shvati da sam audiofilski hobi jeste zabava koja u nekim slucajevima zeli postati ozbiljna nauka, al to nije to.

Da pricamo da netko ulozi svoju lovu i zeli sto realniji rezultat, angazira nekog da to dobije inace ode glava, onda bi mogli razgovarati o ozbiljnom poslu. Ovak ostaje da si svako slaze po vlastitom šmeku, kak se njemu CINI najbolje.

Cini mi se da sam vidio micu macu.


Objavio: vdem
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 17:55
 
Gašo, kako ti procjenjuješ kvalitet objektiva za fotoaparat?
 
Da li pitaš profesionalnog optičara za mišljenje ili sam sa kolegama procjenjuješ kvalitet slike?
 
 
 


-------------


Objavio: Gašo
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 18:03
Pa po speksima vidis stupanj aberacije, kak drzi blendu i ostalo., pogovo kod zumova, djelomicno govori i cijena, al ja se ne bavim dizajnom optike niti doma imam mjernu opremu za to.


Objavio: vdem
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 18:27

Onda ti nije teško zamisliti vrhunskog optičara koji bira pojačalo za svoj hobi.

 
Nema on znanje iz elektronike, niti će pitati u nekom elektro servisu... Pročitat će specs-e, recenzije, komentare, porazgovarati sa kolegama u hobiju... i poslušati.
 
 
Stvar je u tome da ako konstruktor ne razumije i uvažava zahtjeve potrošača... onda ni potrošač ne može vjerovati konstruktoru. Jer - ne govore istim jezikom i ne razumiju se. Ti sam procijeni ko se kome treba prilagoditi.
 


-------------


Objavio: Gašo
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 18:31
A uz to profesija mi je takva da znam kakve se sve stvari rade i moraju odraditi da bi neka snimka bila slusno dobra, al glavno da kad to ovdje napisem nailazim na otpor ko Kopernik u svoje vrijeme. Ko da vam zelim nazao i pljujem po vama.

Zašto je to tako???


Objavio: vdem
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 18:45

Ti si profesionalac i stalno inzistiraš na problemu iz profesionalnih voda. Problem je što si sto puta ukazivao da problem postoji, ali nisi ponudio rješenje.

Meni je nevjerojatno da su neke sasvim normalne činjenice iz života audio hobija i dalje neshvaćene. Tako je i sa lošim snimkama. Pa nitko ne procjenjuje sistem sa lošim snimkama. Sistem se procjenjuje sa koliko-toliko urednim snimkama koje zadovoljavaju nivo tog sistema. Niko nema ideju da sve snimke neobavezne glazbe moraju svirati vrhunski. Složi se sistem na par snimki a sva ostala ogromna većina korištenja sistema u glazbenom smislu je - nekritička. Ako svira loše - to je do snimke... i sve ok.
 
Meni je bar jasno... da prosječno jako loša kvaliteta snimke... jednostavno nije argument u ovom hobiju.
 
 


-------------


Objavio: Gašo
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 18:57
Ponudio sam rijesenje iz aspekta konzumera, a to je da konzumer stvori svijest o tome da ne definira stvari crno/bijelo i da stvori svijest o tome kako nema upliv u masu toga za što misli da ima.

Dakle dovoljan je jedan "down to earth" stav o hifiju kao malom segmentu audio lanca, a ne stvarati sluku da je to nauka za sebe. 

Nije zbog toga nitko manje vrijedan ponaosob, ali bitno da uvažava strucne inpute van svoje struke, života.. pogovoto ako se zeli nadograđivati kao osoba i audiofil.

Tulike.


Objavio: vdem
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 19:14
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Ponudio sam rijesenje iz aspekta konzumera, a to je da konzumer stvori svijest o tome da ne definira stvari crno/bijelo i da stvori svijest o tome kako nema upliv u masu toga za što misli da ima.

Dakle dovoljan je jedan "down to earth" stav o hifiju kao malom segmentu audio lanca, a ne stvarati sluku da je to nauka za sebe. 

Nije zbog toga nitko manje vrijedan ponaosob, ali bitno da uvažava strucne inpute van svoje struke, života.. pogovoto ako se zeli nadograđivati kao osoba i audiofil.

Tulike.
 
Za tvoju informaciju... konzumeri su u većini potpuno svjesni svojih limita i ne upliću se u specijalističke razgovore profesionalaca.
 
Isto tako se profesionalci ne bi trebali uplitati u konzumerske sitne razgovore i doživljaje. Profesionalci bi ih trebali pokušati razumjeti... i iz njih izvući vlastite zaključke i korelacije prema svom tehničkom znanju. Sudjelovanje u tom razgovoru bi trebalo biti u dobroj namjeri, bez svađe i uvjeravanja. Pokušati razumjeti što je sugovornik htio reći..
 
 


-------------


Objavio: Gašo
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 19:30
Al ovo nije birtija nego forum. Drugacija razmjena inaformacija.

Onda najbolje da se iskljucim, jel?


Objavio: vdem
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 20:01

Ponavljanje istog teksta mi nije gušt.. odgovor na tvoj post i pitanje se nalazi u mom postu prije tvog.



-------------


Objavio: Apparatus
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 20:46
Nemoj ni u ludilu. Nije gušt ni meni.

-------------
dCS Puccini MkII & U-Clock, AQ Sky, Krell FPB300cx, AQ Sterling 2, Sonus faber Amati Futura


Objavio: tatamata
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 22:24
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:


Meni je super kaj se javljaju svi koji su konstrurali uređaje i vrsili mjerenja i znaju o cemu pricaju. Jedan Ilimzn, spominjam ga jer jedino njega neki drze za znalca, uklucujuci i mene, jako dobro zna zasto nesto tako i tako odradi i kak bu zvucalo sa 80% sigurnosti, uopce ne radi na bazi nekih prosjecnih prezvakanih shema.
Sve tu ima zašto zato. Vuho je vazno al nije jedino.

Gašo ja se s tobom potpuno slažem . U svemu. Osim u tvojoj zadnjoj rečenici. Za mene.

Možeš ti konstruirati uređaj i sa 70 i sa 80 i sa 90 % sigurnosti kako bu to zvučalo ali ono zadnje kaj buš napravil je da bu to netko poslušal i nebu čul sinusoide i algoritme nego dali to radi ili ne. S čim? S jebbenim vušima.

 Boli me đon kako izgleda poluosovina Toyote na 3D prikazu, kao vozaču mi je važno da radi dobro svoj posao. Apsolutno cijenim i razumijem potrebu inžinjera da objasni krajnjem korisniku poluosovine sve probleme s materijalima i zahtjevima kod izrade te neizostavne stvari u automobilskoj industriji, no radije bih da o tome raspravlja s kolegama umjesto da se svađa s vozačima da neznaju vozit bez detaljnog znanja o poluosovini.


-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: Gašo
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 22:49
Mozda je sve postavljeno na krive temelje. Mjerenja i vuho su u stalnoj suradnji i nadogradnji, i to je stvarna istina.
Znaci dan danas se dorađuju i nadograđuju iskustva iz oba segmenta kako bi se nasle poveznice, do nekog nivoa se doslo ali i dalje ima mjesta za nadogradnju. Ipak su to dva segmenta, fizika i psihoakustika koji moraju surađivati za napredak.


Objavio: Gašo
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 22:51
Tatamata, ne bavimo se sinusouidama nego kompleksnim signalima. Izbaci sinusouide iz price.


Objavio: tatamata
Datum objave: 21.lipanj.2017 u 23:57
Kad sam spomenuo sinusoidu mislio sam na prelijepe prikaze signala na displejima laboratorijskih uređaja. A bavimo se  dilejima, nekoherentnošću, temperaturama, vremenima pražnjenja, oscilacijama, humovima i šumovima, povratima, indukcijama, faznim otklonima, tolerancijama, nelinearnostima... you name it.


-------------
prava hifa svijetli u mraku.


Objavio: amigo
Datum objave: 22.lipanj.2017 u 12:38
Originalno postano od strane člana: Gašo Gašo napisao:

Mozda je sve postavljeno na krive temelje. Mjerenja i vuho su u stalnoj suradnji i nadogradnji, i to je stvarna istina.
Znaci dan danas se dorađuju i nadograđuju iskustva iz oba segmenta kako bi se nasle poveznice, do nekog nivoa se doslo ali i dalje ima mjesta za nadogradnju. Ipak su to dva segmenta, fizika i psihoakustika koji moraju surađivati za napredak.
Da, kad nešto izmjeriš, onda slušanjem utvrdiš što to mjerenje znači i taj info možeš dalje koristiti. Bez slušanja bio bi kao guska u magli.

-------------
     http://www.audiofil.net/gal_news_item.asp?NewsID=147 - Moj HiFi


Objavio: Gašo
Datum objave: 22.lipanj.2017 u 14:44
Ne samo to, nebi imalo smisla, ako je uređaj u stratu i napravljen za slusanje. Nije li logicno?



Ispiši stranicu | Close Window

Forum Software by Web Wiz Forums® version 11.10 - http://www.webwizforums.com
Copyright ©2001-2017 Web Wiz Ltd. - https://www.webwiz.net