How To

pretraga  


HDTV & DAB - Revolucija u difuziji slike i zvuka - Audiofil - feel the sound

HDTV & DAB - Revolucija u difuziji slike i zvuka

Živimo u doba kada se digitalna tehnologija i tehnika uvukla u sve sfere života. Posebno se to odnosi na različite multimedijalne aplikacije s kojima se neizostavno susrećemo svakoga dana. Nažalost, mnogobrojni ljubitelji televizijskih i radijskih programa, video i audiofili, nisu u mogućnosti komercijalno konzumirati prednosti digitalije, koje su nesporne u odnosu na standardne načine emitiranja TV slike i radio zvuka. Do sada! Naime, HDTV groznica polako je zahvatila i nas, kao uostalom i cijeli svijet. Pogotovo pred takav globalni događaj kao što je svjetsko nogometno prvenstvo. Sve je više upita i o DAB-u, a oba bi formata u bliskoj budućnosti trebali postati standard na području Europske unije. Stoga slijedi osnovno upoznavanje s ova dva aktualna formata.

HDTV

HDTV (High Definition TeleVision) ili na našem jeziku televizija visoke rezolucije je tehnologija koja je začela revolucionarne promjene u emitiranju televizijskog signala, te će neupitno vrlo brzo postati globalni standard. Iako je na području SAD-a i Japana već u fazi velike ekspanzije, prekratnica za uvođenje nove tehnologije trebala bi se dogoditi ovoga ljeta za vrijeme trajanja svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj. Takav događaj globalnog karaktera idealna je prilika za promociju HDTV-a jer će milijuni ljudi imati priliku upoznati se sa kvalitetom TV slike visoke rezolucije. Znanstveno je dokazano da osjetilo vida kod čovjeka u ukupnoj percepciji suvereno dominira nad ostalim osjetilima tako da nije potrebno biti zagriženi videofil, tehnofil, niti posebno tehnički nastrojen da se uoči ogromna razlika u kvaliteti HDTV slike nad aktualnim SD (Standard Definition) formatom. Iako su direktne usporedbe uvijek nezahvalne, mnogi nivo promjena uspoređuju sa prijelazom iz crno-bijele tehnike na emitiranje TV slike u boji. Upravo zbog toga neupitno je da se radi o revoluciji u emitiranju TV programa.

TEORIJSKE POSTAVKE

Kao i većina ostalih modernih tehnologija, tako i HDTV standard uslijed različitih interesnih utjecaja nije u potpunosti univerzalan, već dolazi u dva formata. Prvi je nazvan 720p, te podržava progresivni prikaz slike rezolucije 1280 piksela na 720 vertikalnih linija uz frekvenciju od 50 Hz u Europi, odnosno 60 Hz u SAD-u i Japanu. Dakle, ovaj format progresivno skenira sliku, odnosno kompletna se slika reproducira odjednom. Drugi format se zove 1080i, a osigurava sliku od 1920 piksela na 1080 vertikalnih linija, također na frekvencijama od 50 ili 60 Hz. Signal ovoga formata emitira se u tzv. "interlaced" modu, tj. slika se zapravo sastoji od dvije istovremene, međusobno isprepletene polovice slike koje onda našem sporom oku čine jednu cjelovitu sliku. U praksi su razlike između ova dva formata minimalne, a o tome koji će od njih prevladati još je prerano govoriti. Za krajnje korisnike bitno je da su svi HDTV ekrani kompatibilni za prihvat oba formata slike. Naime, minimalna definirana rezolucija HDTV ekrana je 1280 piksela na 720 linija što odgovara 720p formatu. Kada takav ekran prima 1080i signal, on ga automatski konvertira u 720p format još uvijek zadržavajući rezoluciju HDTV standarda. Ako pak ekran podržava veću rezoluciju konverzije neće biti, već se program reproducira u rezoluciji kojom se originalno emitira. Tek radi informacije navedimo kako TV signal koji gledamo na našim današnjim ekranima ima rezoluciju 720 piksela na 575 linija (SDTV). Međutim, kako je već ranije rečeno, perceptivni dojam HDTV-a puno je impresivniji nego što to same brojke sugeriraju.



Oba formata sliku reprduciraju u 16:9 varijanti (widescreen) uz popratni 5.1 surround zvuk (mogući su i svi ostali zvučni formati uključujući stereo). Za prijam HDTV signala neophodno je da ekrani posjeduju digitalno sučelje, iako će jedno kraće vrijeme prijam biti moguć i putem analognih komponentnih ulaza. Pod time se podrazumjeva digitalni HDMI (High Definition Multimedia Interface) priključak koji je osposobljen za prihvat HDTV video i višekanalnog audio signala. Alternativa je također digitalno DVI (Digital Visual Interface) sučelje, koje za razliku od HDMI-a prima samo video signal, dakle bez pratećeg zvuka. Upravo zbog toga je HDMI definitivno bolji izbor, te će uskoro predstavljati standard.

HD-ready LOGO

Da bi se izbjegle nedoumice kupaca prilikom kupnje ekrana, posebno danas kada je ponuda na tržištu veća nego ikada uz sve pristupačnije cijene, Europsko udruženje elektroničke opreme (EICTA - European Information & Communications Technology industry Association) utemeljila je HD-ready logotip. Drugim rječima, svaki ekran koji će na sebi nositi taj logo sposoban je primati i reproducirati HDTV signal. Preciznije, HD-ready ekrani garantiraju minimalnu rezoluciju od 1280 piksela na 720 linija (720p format) u 16:9 omjeru i posjeduju digitalno sučelje za prihvat HDTV signala (HDMI ili DVI). Tako će kupci pomoću HD-ready loga bez ikakvih upita i pomoći sa strane znati prepoznati TV prijamnike osposobljene za HDTV.


HDTV PLATFORMA

Kako bi HDTV zaživio neophodno je da TV mreže i postaje započnu emitiranje programa u tom režimu. U SAD-u i Japanu to je već neko vrijeme zaživjelo uz izvrsne reakcije, dok je u Europi još nedavno HDTV signal emitirala samo TV mreža pod nazivom EURO1080. Radi se o mreži u vlasništvu belgijske tvrtke Alfacam koja svoj glavni program HD1 u partnerstvu sa Panasonic-om, Pioneer-om i Sony-em emitira putem Astra 1H i Sirius 2-3 satelita (za više informacija pogledajte www.euro1080.tv). Za sada su sadržaji uglavnom demonstracijske naravi. I veliki Philips je ušao u zajednički projekt promocije HDTV-a sa ponajvečim njemačkim TV opearaterom Premiere. Formiran je potpuno novi "Premiere Philips HD-Sport" kanal koji će, naravno u HDTV formatu, prenositi sve događaje na i oko svjetskog prevenstva u nogometu. Veliki broj ostalih kanala u vlasništvu Premiere-a također će emitirati HDTV sliku. Globalna satelitska postaja Sky također je počela sa emitiranjem u HDTV tehnologiji, a na tržištu je već i Sky HD satelitski receiver osposobljen za prihvat takove slike. Činjenica je da je iz dana u dan sve veći broj poznatih TV postaja koje prelaze na novu tehnologiju uz svesrdnu pomoć najvećih imena potrošačke elektronike.
Osim samoga izvora HDTV signala, tj. TV postaja koje ga emitiraju, neizostavni element u cijeloj priči je digitalni satelitski HD receiver koji osigurava prijam takvoga signala, te ga putem spomenutih digitalnih sučelja prosljeđuje u TV prijamnike na kojima biva reproduciran u željenom HDTV formatu. Trenutno je takve receivere nešto teže nabaviti, ali i to bi se ubrzo trebalo promjeniti čim sustav malo jače zaživi i u Europi što se očekuje do kraja godine, posebno u periodu za vrijeme i poslije velike nogometne smotre. Kako će gotovo svi HDTV kanali biti kodirani uz receivere će biti potrebno kupiti i odgovarajuće kartice za dekodiranje, ovisno o programima koji se želi gledati. To ne predstavlja nikakvu novost s obzirom da su i današnji najatraktivniji i najtraženiji satelitski kanali kodirani.
Uz HDTV sliku postavlja se pitanje uređaja i formata koji će biti sposobni reproducirati pohranjene HD zapise, te moći snimati iste. Poznato je da danas široko rašireni DVD zapisi imaju manju rezoluciju (480i je DVD standard) od HDTV norme (minimalno 720p format), te neće biti najbolji izbor za prezentaciju putem HDTV ekrana, bez obzira što neki DVD uređaji mogu zapis manje rezolucije na umjetan način podignuti (upscale) u HD mod. Odgovor možda leži u novom HD DVD formatu ili pak u tehnologiji plavoga lasera (blu-ray) čiji su kapaciteti kompatibilni sa novom TV tehnologijom. Upravo će ekspanzija HDTV-a dati jak vjetar u leđa žešćem proboju ta dva video formata na tržište, a koja očekuje bespoštedni sukob za prevlast. Osim toga, u SAD-u se vrlo često za demonstracije koriste i JVC-ovi D-VHS (Digital VHS) uređaji, koji podsječaju na klasične VHS videorekordere, s time da na magnetskim trakama posjeduju HDTV zapise u digitalnoj formi. Ratovi formata očito su neizbježni prilikom etabliranja svake nove tehnologije.
Snimanje HDTV signala, barem u početku, nažalost neće biti moguće. Naime, večina će TV kanala emitirati programe sa inkorporiranom HDCP (High-bandwidth Digital Copy Protection) zaštitom. Upravo zbog toga će prijam HDTV-a biti moguć samo putem digitalnih HDMI ili DVI sučelja jer će ona osiguravati učinkovito djelovanje HDCP sustava. Kada će i koje dijelove svojih programa TV postaje dozvoljavati da budu snimane, tek će se vidjeti.



UMJESTO ZAKLJUČKA

Informacije sa domaćeg tržišta govore da se sve veći broj ljudi odlučuje za kupnju ravnih ekrana (LCD-i i plazme). Osim kvalitete i nezanemarivih estetskih kriterija tome su pogodovale relativno pristupačne cijene i stalne akcije domaćih trgovina. Međutim, ne želite li kupiti (za naše prilike definitivno) skupi ekran koji će Vam već sljedeće godine biti u kategoriji zastarjelih obratite pažnju na HD-ready logo. Prijamnici sa tim logom nešto su skuplji, ali će duže vrijeme osiguravati prijam TV slike vrhunske HDTV kvalitete. U predstojećim mjesecima, kada će zbog najvažnije sporedne stvari na svijetu potražnja za svakojakim TV prijamnicima i u nas naglo porasti, važno je biti upoznat sa mogućnostima koje se nude. Posebno ako se odlučuje o kupnji velikih i skupih ravnih ekrana. I TV postaja koje će emitirati HDTV biti će sve više, dok ugledne analize pokazuju da će do 2010. godine u Europi više od 50% kućanstava posjedovati HDTV prijamnike. Stoga dobro promislite i otvorite vrata novoj tehnologiji. Dovoljno je da jednom vidite HD sliku i sve će Vam biti jasno.

DAB

Početci DAB-a (Digital Audio Broadcast) sežu u daleku 1981. godinu kada su pod okriljem Rundfunktechnik IRT (institut za radijske tehnike koji okuplja operatere sa područja Njemačke, Austrije i Švicarske) napravljeni prvi koraci u razvoju ovoga digitalnog sustava. Od 1987. g. DAB se nalazi pod ingerencijom udruženja Eureka (danas Eureka 147) gdje su okupljene radiopostaje, mrežni operateri, zainteresirani predstavnici industrije potrošačke elektronike i razvojno-istraživački instituti. Početkom 2000. g. kompletan projekt prelazi u nadležnost novoformirane, nezavisne međunarodne organizacije pod nazivom World DAB Forum koja se brine za implementaciju i promociju DAB-a, te surađuje i koordinira sa radio postajama, poslužiteljima mrežnih usluga, proizvođačima opreme, vladama i nadležnim državnim tijelima. Novo tisućljeće donijelo je značajne pomake u komercijalizaciji i širenju sustava, pa je tako DAB prihvaćen u više od 40 zemalja (po razvoju, broju postaja i usluga prednjaće Velika Britanija, Njemačka i Kanada), a gotovo 500 milijuna ljudi u svijetu prima i koristi brojne DAB usluge. Broj modela komercijalnih DAB prijamnika također svakodnevno raste (danas je na tržištu više od 200 modela), pri čemu ih brojni svjetski poznati brandovi uvrštavaju u svoje programe.

OSNOVNE TEHNIČKE POSTAVKE

DAB sustav prvenstveno je zamišljen za unaprijeđenje radiodifuzije, a temelji se na zemaljskoj mrežnoj infrastrukturi, iako je za budućnost otvorena opcija i satelitskog prijenosa. Svaka DAB usluga (Audio, Data, servisne informacije, itd.) individualno se kodira pri čemu se u signal ugrađuje zaštita od eventualnih pogrešaka u prijenosu, te sinkronizacija u vremenskoj domeni. Potom se signali različitih usluga multipleksiraju u jedan MSC kanal (Main Service Channel), a nakon toga pridružuju im se i kodirani signali sa servisnim i kontrolnim informacijama koji dolaze putem specijalnog brzog FIC kanala (Fast Information Channel), da bi na izlazu multipleksora dobili signal u obliku prijenosnih okvira. Konačno slijedi OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplexing) tehnika multipleksnog kodiranja koja rezultira izlaznim signalom u digitalnoj formi, prilagođenim za radio prijenos. Odašiljač transpondira signal u željeno frekvencijsko područje, pojačava ga i odašilje putem odgovarajućeg antenskog sustava. Za radio prijenos DAB signala predviđena su dva frekvencijska pojasa: Band III u području od 174 do 240 MHz i L-Band od 1452 do 1492 MHz, uz širinu jediničnog multipleksnog kanala od 1,5 MHz. Band III koristi se npr. u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, a L-Band u Njemačkoj i Kanadi. Današnji komercijalni DAB prijamnici sposobni su za prijam programa iz oba pojasa, tako da korisnici prilikom nabavke takvih uređaja ne moraju znati koje se frekvencijsko područje koristi u njihovoj zemlji.



Kvaliteta signala koji se prenosi ovisi o stupnju kompresije koji primjenjuju radio postaje pri emitiranju. Maksimalna kvaliteta postiže se sa prijenosom od 192 kbit/s, ali su mnoge postaje zbog mutipleksiranja koje im omogućuje emitiranje većeg broja (najčešće 6) programa unutar istog prijenosnog radio kanala, te uslijed popratnog prijenosa različitih multimedijalnih sadržaja (tekst, slike, podaci i dr.) srušile kvalitetu prijenosa čak ispod prihvatljivih 128 kbit/s. Za punu kvalitetu i zvuk blizak nivou CD zapisa ipak je potrebno 192 kbit/s što uglavnom nudi mali broj specijaliziranih, nezavisnih postaja.
Prijam DAB signala započinje kvalitetnom sobnom DAB antenom, štapne konstrukcije, manjih dimenzija, prilagođenom za prihvat signala valnih duljina karakterstičnih za frekvencije u pojasima Band III i L-Band. Svaki prijamnik najprije demodulira OFDM signal, pa ga potom dekodira eliminirajući pri tome pomoću sofisticiranih redundancijskih algoritama sve pogreške nastale u toku bezžićnog prijenosa. Servisne i kontrolne informacije se odvajaju, te ponovno putem zasebnog FIC kanala dolaze do krajnje korisničke opreme, dok se DAB signal sa svim pratećim uslugama konačno dekodira u stereo audio oblik i ostale korisničke usluge.



GLAVNE PREDNOSTI DAB-a

Digitalna tehnička superiornost ne bi u potpunosti bila isplativa da ne donosi niz beneficija interesnim stranama s obje strane etera. Osnovne prednosti DAB-a u odnosu na klasični analogni FM prijenos prikazati ćemo kroz nekoliko sljedećih točaka:
- FUNKCIONALNOST I JEDNOSTAVNOST: prethodno spomenute tehnike multipleksiranja omogućavaju da se u okviru jednog prijenosnog kanala (širine 1,5 MHz) realizira prijenos većeg broja programa (u praksi najčešće 6 kako se ne bi značajnije narušila kvaliteta ponajprije glazbenih programa). Na taj se način višestruko povečava broj raspoloživih radio postaja na nekom području (npr. u Londonu je korisnicima na raspolaganju više od 50 radijskih DAB postaja, a eter nije ni blizu zasićenja!). Isto tako svaka radijska postaja sa koncesijom na nacionalnoj razini emitira se samo na jednoj frekvenciji na čitavom teritoriju domicilne države što znači da se memorira samo jednom i to funkcionira neovisno o trenutnom položaju korisnika. Velika je to prednost poglavito za vozače i ostale korisnike pokretnih prijamnika.
- AUDIO KVALITETA: Stereo zvuk (u perspektivi višekanalni) neusporedivo je kvalitetniji od onoga koji se dobiva klasičnim analognim FM prijamom (rezolucija, detalji, čistoća, savršeno tamna pozadina, dinamika, itd.) za što je zaslužan digitalni oblik signala koji se emitira u eter. Korištene tehnike kodiranja/dekodiranja osim generalno boljeg zvuka osiguravaju prijam signala koji je lišen interferncija, atmosferskih utjecaja i svih ostalih oblika smetnji karakterističnih za analogni radijski prijenos. Omjer korisnog signala i šuma (S/N) kod DAB-a je veći od 100 dB što je doista superiorno u odnosu na FM gdje se on kreće u vrijednostima ispod 70 dB.
- USLUGE: Uz klasičan prijenos radijskog signala i niza dodatnih opcija vezanih uz njega, kao što su razne prateće tekstualne poruke (slično, ali puno opširnije od RDS funkcije), DAB platforma omogućuje čitav niz do sada u ovakvom formatu nezamislivih usluga. Tako se u okviru DMB (Digital Multimedia Broadcasting) grupe usluga mogu prenositi različiti multimedijalni sadržaji kao što su nepokretne slike, elektroničke novine, razne poslovne i druge informacije otvorenog ili zatvorenog tipa, itd. DAB-IP (Internet Protocol) pak osigurava pristup internetskim sadržajima. Mogućnosti su velike, pa se čak očekuje (eksperimentalno najavljeno za doba trajanja svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj) korištenje zemaljske DAB infrastrukture (odašiljači, repetitori i ostala mrežna oprema) za prijenos TV slike - DVB (Digital Video Broadcast).
Inače, osim niza tekstualnih servisnih informacija koji prate DAB signal svake radio postaje, posebnu pažnju pobudila je mogućnost vremenske kontrole ("time shift") radijskog programa. Dakle, program koji se emitira moguće je u bilo kojem trenutku pauzirati, te kasnije nastaviti reproducirati od toga mjesta, snimati i naknadno ponavljati. Slično kao kod današnjih TV i DVD uređaja sa tvrdim diskom.
- RAZUMNA ULAGANJA: Troškovi implementacije DAB sustava nisu mali, ali s obzirom na neupitno brojne prednosti koje nude svima involviranim u radijsku industriju oni se ipak nalaze u razumnim okvirima. Pogotovo ako se ima na umu da sustav nije neophodno u potpunosti graditi od početka, već je potrebna nadogradnja i preinaka postojeće zemaljske mrežne infrastrukture. Što se tiće korisnika, novi DAB prijamnici ne odskaču naglašeno cijenom od klasičnih FM tunera, već dapače nude svojim vlasnicima mogućnost istovremenog prijama oba standarda što je posebno bitno u nadolazećem prijelaznom razdoblju. Očekivanja su da bi krajem tekućeg desetljeća DAB trebao postati standard radiodifuzije. Vlasnici DAB postaja trenutno svoje usluge ne naplaćuju, iako to u budućnosti nije isključeno kada su u pitanju naglašeno komercijalni i atraktivni programi, a sustav naplate funkcionirao bi po obrazcu koji primjenjuju satelitske TV postaje.



Prednosti ima, naravno još, međutim naveden je samo dio najatraktivnijih i najintrigantnijih. Svi operateri ne nude sve moguće usluge, a korištenje pojedinih ovisi i o mogućnostima pojedinih DAB prijamnika. Danas je na tržištu dostupno više od 200 različitih modela, od stacionarnih - kućnih varijanti, preko auto programa, do pokretnih primjeraka vezanih za mobilne uređaje kao što su mobiteli ili iPod. Detaljnije informacije mogu se naći na www.worlddab.org, www.getdabdigitalradio.com i www.digitalradionow.com.



DAB U HRVATSKOJ

Prvi odašiljač osposobljen za emitiranje DAB signala u Hrvatskoj postavljen je na Sljemenu još 1998. godine. Od tada, a posebno u posljednje vrijeme DAB mreža je osnažena, teritorijalno proširena i unaprijeđena. Međutim, sva ulaganja i implementacija realizirana je pod okriljem nacionalne radio-televizijske kuće (HRT), pa je tako moguć i prijam u DAB tehnici samo njihova tri radijska programa. Neke od ostalih nezavisnih kuća najavile su da bi uskoro također mogle započeti sa emitiranjem DAB signala, ali do danas se od tih najava nije ništa realiziralo. Slušajući programe HRT-HR-a u DAB varijanti prilikom testiranja nekih DAB tunera, koji se inače emitiraju u maksimalnoj kvaliteti od 192 kbit/s, neupitno se potvrdilo da se radi o značajnom odmaku u kvaliteti zvuka spram dosadašnjeg FM prijenosa. Bez obzira što se ne može govoriti o audiofilskom zvuku (radijski program to nije nikada ni bio), iako su jasno uočljivi njegovi osnovni elementi (posebno kada se usporedi sa FM-om), funkcionalno-uslužne sposobnosti i jednostavnost uporabe poglavito u pokretnim DAB prijamnicima podignuti su do neslućenih razina što će korisnicima, kada se jednom upoznaju sa tom tehnologijom, postati nezamjenjivo. Raširenost radijskih prijamnika različitih tipova u svakodnevnom životu dodatno će potencirati nabrojane prednosti. Smjernice tehničkih tijela Europske unije nadležnih za ova područja (DAB sustav je standardiziran u okviru nadležnosti Europskog instituta za telekomunikacijske standarde - ETSI; European Telecommunication Standard Institute) ukazuju na to da će DAB kao standard radijske distribucije biti prihvaćen najkasnije na samome početku sljedećeg desetljeća. Analogno tome, očekuje se jači prodor i širenje DAB-a i u nas, pa se nadamo da će uskoro na raspolaganju biti puno više radijskih postaja koje emitiraju u DAB tehnici. Do tada, ljubiteljima odličnih glazbenih radijskih emisija na HRT-HR-u predlažem uživanje u prednostima DAB sustava kroz njihova tri radijska programa.




NOVO U FORUMU

Zadnjih 8 postova
Forum: Audio komponente
- Utjecaj različite duljine kablova
Forum: Audio komponente
- Pojačalo za dynaudio X16
Forum: CD i ostali mediji
- CD vs.hi-res audio
Forum: Uradi sam
- Strujni kabel
Forum: Dodatni pribor
- Preporuka - XLR interkonekt i zvučnički kablo
Forum: Retro audio
- Marantz kutak
Forum: Audio komponente
- Preporuke bookshelf zvucnika
Forum: Audiofil.net klub
- Klub 01.07.2017g. - BW 800 D3 !!!

UPRAVO SE ČITA


Lyngdorf CD-1
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: CD Player
napisao: Milan Rupić
Rega Apollo
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: CD Player
napisao: Deba
Jamo C 603
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: Zvučnik
napisao: Milan Rupić
Xindak DAC-5
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: DAC
napisao: Daniel Modrić
Gramofon Pro-Ject Debut III SE/USB
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: Gramofon
napisao: Milan Rupić

POSLJEDNJE NOVOSTI


ifi Micro iTube2
Vivid GIYA G1 SPIRIT
Monitor audio Silver 6G serija
Roxan Xerxes.20 plus